Na adresu Radničkog vijeća pristigao je poziv na savjetovanje o Programu zbrinjavanja viška radnika, zajedno sa samim Programom, sve s crvenom bojom otisnutim oznakama tajnosti. Radničko vijeće o programu se mora očitovati najkasnije do 9. rujna, do kad će uprava Ine i službeno donijeti odluku o zbrinjavanju viška radnika.

Kako iz pouzdanih izvora saznajemo sjednica uprave na tu temu najvjerojatnije će biti tek puka formalnost, jer se očekuje da će svi članovi, kako predstavnici mađarskog MOL-a, tako i hrvatske strane, jednoglasno podržati Program zbrinjavanja.

Prema odredbama tog dokumenta, višak od 338 radnika je posljedica »organizacijskih promjena, te promjena u organizaciji i tehnologiji rada«. Uprava uz to navodi kako su »navedene promjene prethodno savjetovane s radničkim vijećem«, i to u više navrata tijekom prošle i ove godine.

Čak 93 od 338 radnika koji su prema upravi višak ima visoku stručnu spremu, pri čemu ih devetero ima akademsku titulu magistra znanosti, a dvoje doktora znanosti. Nadalje, među viškom zaposlenika je i njih 32 s višom školskom spremom, 134 sa srednjom školom u trajanju od četiri godine, te 73 s trogodišnjom srednjom školom i školom za KV i VKV radnike, dok ih je svega šestoro koji imaju završenu samo osnovnu školu.

Otpuštaju se, dakle, dobrim dijelom visokoobrazovani stručnjaci i kvalificirani radnici, što potvrđuje i pregled sektora u kojima rade. U Sektoru Rafinerije i marketing višak je oko 160 zaposlenih, a u sektorima vezanim uz istraživanje i proizvodnju na naftnim i plinskim poljima utvrđen je višak od preko stotinu zaposlenih. S druge strane, u sektorima vezanim uz korporativno poslovanje ukupno je viškom proglašeno manje od četrdeset radnika, a iz sektora izravno vezanih uz upravu društva njih svega devet.

Sve navedeno brine i riječkog povjerenika sindikata EKN-a u Ini Ivicu Perinića koji je potvrdio da je radničko vijeće dobilo od uprave Plan zbrinjavanja kao i poziv na savjetovanje. Perinić je posebno ogorčen disbalansom u omjeru viška radnika u proizvodnji i istraživanju naspram zaposlenih u sjedištu kompanije u Zagrebu. Time se, smatra, izravno ugrožava dugoročno poslovanje tvrtke, a stručni radnici, iako će dobiti otpremnine, gube zauvijek. Ogorčen je i ponašanjem hrvatske Vlade, posebno ministra Vrdoljaka, koji se načelno zauzima za zabranu otpuštanja dok traje spor između hrvatske strane i MOL-a pred arbitražnim sudom.

Ministra Vrdoljaka i hrvatske članove uprave Ine pozvao je da, osim otpuštanja, spriječe i moguće smanjivanje, odnosno obustavu proizvodnje u rafinerijama. Arbitražni sud je, podsjećamo, odbio Mađarima izdati zabranu otpuštanja i smanjivanja rafinerijske proizvodnje, no Perinić smatra kako Vlada preko svojih članova uprave itekako može utjecati na navedene procese.