"Napokon" zato što se već godinama najavljivalo regionalno širenje, a konkretni rezultati izostajali su sve do danas.

Podravkina burzovna vrijednost je veća od 223 milijuna eura i otprilike je četiri puta veća od tržišne vrijednosti Žita.

Podravka preuzimanjem Žita rješava jedan od svojih ključnih problema - stagnaciju prihoda. Unatoč kupnjama brojnih brendova, njezini prihodi stagniraju još od 2008. godine. Preuzimanjem slovenske tvrtke s godišnjim prihodima od 110 milijuna eura Podravka se vraća u pekarsku djelatnost koju je sve donedavno planirala zanemariti.

Žito i Podravka dijele jedan od problema. Prema ocjenama poznavatelja imaju prekompleksan asortiman vproizvoda pr čemu u rijetkim slučajevima dosežu dostatnu ekonomiju opsega.

Podravka se iz pekarstva povukla u travnju prošle godine, a 2013. je odustala i od proizvodnje smrznute hrane, a to su upravo dva ključna programa Žita.

Jedno od najzanimljivijih pitanja jest kako će Podravkin potez - povratak u pekarsku industriju - prihvatiti Agrokor i Ivica Todorić. U Agrokoru tvrde da žele povezivanje prehrambenih poduzeća, ali jačanje Podravke u segmentu pekarstva moglo bi im stvoriti probleme.

Preuzimanje Žita Podravka bi željela iskoristiti za realizaciju dokapitalizacije preko koje bi se smanjio utjecaj države u vlasništvu Podravke. Već dulje se spekulira da bi hrvatski mirovinski fondovi ove godine proveli dokapitalizaciju u visini od 100 milijuna eura, a tako bi smanjili i utjecaj države. Suglasnost dioničara za dokapitalizaciju Podravka je dobila još 2013. no još je nisu realizirali. Dokapitalizacija Podravke bit će predzadnji korak u privatizaciji koprivničke kompanije. Nakon toga koraka preostat će još samo da država proda svoj preostali udjel, koji bi nakon srpnja ove godine trebao, prema procjenama, pasti na 15-ak posto.

Ove godine također počinje gradnja dviju Belupovih tvornica lijekova uz procijenjeno ulaganje od oko 50 milijuna eura. Što se Belupa tiče, o tome koliko su farmaceutski poslovi za Podravku bitni svjedoči i činjenica da je u 2014. od njih ostvarila nešto ispod 25% prihoda od prodaje, ali 31% bruto dobiti, 38% EBITDA (34% bez jednokratnih stavki), 52% EBIT (35% bez jednokratnih stavki) te 69% neto dobiti nakon manjinskih interesa (39% bez jednokratnih stavki).

Veća profitabilnost Strateškog poslovnog područja Farmaceutika u usporedbi sa SPP Prehrana i napitci se možda bolje vidi usporedimo li marže. Prema izvještajnim podacima, SPP Farmaceutika je u 2014. ostvarila bruto maržu od 55,2% (SPP Prehrana i napitci 38,0%), EBITDA maržu od 14,5% (SPP prehrana i napitci 7,4%), te profitnu maržu nakon manjinskih interesa od 7,6% (SPP prehrana i napitci 1,1%).