Na predstavljanju knjige Martine Dalić, u organizaciji Jutarnjeg lista, okupio se velik broj političara i gospodarstvenika, među kojima i premijer Andrej Plenković.

Od ostalih, nazočili su i ministri gospodarstva te mora, prometa i infrastrukture Darko Horvat i Oleg Butković, potpredsjednici Vlade i ministri obrane i vanjskih poslova Damir Krstičević i Marija Pejčinović Burić, predsjednik saborskog Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić, izvanredni povjerenik u Agrokoru Fabris Peruško i njegova zamjenica Irena Weber, kao i bivši povjerenik Ante Ramljak.

Prisutni su bili i prokuristica Kraša te članica vjerovničkog vijeća Agrokora Marica Vidaković, odvjetnik koji je sudjelovao u izradi lex Agrokora Boris Šavorić, predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi te brojni drugi poduzetnici, predstavnici sindikata i ljudi iz političkog života.

Knjiga je nastala zbog potrebe da objasnim kako su se događaji zbivali kada se Vlada suočila s krizom u Agrokoru, kazala je Dalić na početku predstavljanja knjige koja ima 300-njak stranica.

"Nastale su brojne laži u javnom prostoru, onih koji su htjeli da proces izvanredne uprave ne uspije", ustvrdila je.

Vlada nije dala 300 milijuna eura pozajmice Agrokoru, kazala je te ustvrdila da u Vladi nije postojao Borg, nije bilo urotnika niti korupcije.

Radnici nisu došli na Markov trg, a Vlada nije dala garancije na teret poreznih obveznika, dodala je.

"Podnijela sam ostavku zbog događaja koji se nisu nikada dogodili. Tajne skupine nije bilo, ali zbog poruka koje su se našle u javnom prostoru, stabilnost Vlade je bila poljuljana. Iako je to bila namještaljka, premijer i ja smo se dogovorili da podnesem ostavku iako nisam kriva za ono što mi se stavlja na teret", poručila je Dalić.

Kako je ustvrdila, s porastom vjerojatnosti uspjeha izvanredne uprave rastao je i broj glasina, izmišljotina i laži koje su se širile javnim prostorom, a od strane onih koji su željeli da proces izvanredne uprave u Agrokoru ne uspije.

S tim su ciljem, ustvrdila je Dalić, konstruirani događaji koji se nikada u stvarnosti nisu dogodili, a svaki od njih je na svoj način obilježio "ovo vrijeme i ovaj proces".

Ponovila je da nikakva tajna skupina nije postojala, ali s druge strane, s podrškom, savjetima, stavovima i radom vanjskih stručnjaka bili su upoznati svi koji su to trebali biti, "od tadašnjeg predsjednika Sabora (Bože) Petrova pa nadalje".

Dalić kaže da pojedine rečenice iz elektronskih poruka koje su se misteriozno našle u javnosti nisu bile nikakva tajna komunikacija nekih urotnika, već dio njene komunikacije kao potpredsjednice Vlade.

"Bila je to sve zajedno jedna velika namještaljka, dobro vođena i organizirana, ali ipak namještaljka. Za krivnju je bila dovoljna optužba, bez obzira koliko suluda bila", ustvrdila je Dalić.

Istaknula je i kako je Vlada odbijanjem pozajmice Todoriću od 300 milijuna eura na velikom primjeru pokazala da povlaštenih poduzetnika nema, a upravo se zbog toga knjiga i zove "slom ortačkog kapitalizma".

Osim o političkoj hrabrosti, ustvrdila je da je riječ i o knjizi o hrvatskoj politici, koja se u najvećoj mjeri nije uspjela izdignuti iz prizemnog politikanstva te koja je u dobroj mjeri ilustrirala zašto se Hrvatska nalazi na začelju EU.

Što su pojedini političari manje razumjeli potrebnu tematiku, to su "glasnije i strasnije" kritizirali proces, rekla je.

Kada je riječ o kontraverzama, Dalić navodi slučaj savjetnika za restrukturiranje AlixPartners, koji je kao svoje podizvođače zaposlio tri tvrtke čiji su vlasnici ili suvlasnici sudjelovali u skupini koju je Vlada konzultirala tijekom krize.

Kaže da je sama činjenica njihovog angažiranja nesporno naštetila kredibilnosti procesa izvanredne uprave i "otvorila moralna i etička pitanja koja se nikada prije toga nisu javljala".

"Osobno sam sigurna da je u ovom cijelom procesu bilo puno nedorečenosti, grešaka i moguće puno stvari koje bi oba izvanredna povjerenika, da mogu, učinili na drugačiji način, naravno, kada bi ponovno radili cijeli posao. (...) Ali, odluke se donose u realnom vremenu, a ove su se odluke, posebno u početku, donosile u ekstremnim okolnostima", ustvrdila je Dalić.

"Nije bilo namjere, nije bilo urote i nije bilo korupcije", poručila je Dalić, a kao dokaz navodi i činjenicu da su sve savjetnike platili vjerovnici.

Kaže da je slučaj htio da danas o ovoj knjizi razgovaramo kada znamo s potpunom sigurnošću da je proces uspio.

Na kraju je poručila i da je ovo knjiga o tome da hrvatska Vlada može reagirati na vrijeme, osmisliti rješenje i provesti ga te naposljetku uspjeti.

"Možemo se izboriti s najvećim gospodarskim problemima i možemo uspjeti, a ova knjiga pokazuje koja su to načela koja vode u uspjeh", zaključila je Dalić.

Vujčić: HNB se Agrokorom počeo baviti 2012. godine

O knjizi je govorio i guverner HNB-a Boris Vujčić koji je kazao da se HNB najranije, još 2012. godine, aktivno počeo baviti onim što je u konačnici završilo kao rješenje cijelog slučaja Agrokor, koji se uspješno okončao potvrdom nagodbe od strane Visokog trgovačkog suda (VTS).

Tada su, naime, primijetili da je izloženost domaćih banaka prema Agrokoru došla na razine koje izlazi izvan zakonskih okvira.

Ustvrdio je da je slučaj Agrokora najveći bankrot koji se praktički dogodio u Europi u zadnjih sto godina, s obzirom da je vrijednost duga odnosno gubitka iznosila sedam posto BDP-a, što je primjerice oko sedam puta više od slučaja Parmalata u Italiji.

No, prava bi opasnost po državni proračun bila da su banke bile žrtve tog procesa svojom visokom izloženošću, pa je tako HNB od 2012. za 16 banaka izdao rješenja o mjerama za smanjivanje izloženosti Agrokoru, podsjetio je Vujčić.

Profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Mladen Vedriš rekao je da knjiga predstavlja izvrstan uradak koji može poslužiti i budućim vladama, a kako je u stručnoj javnosti prevladavalo mišljenje da je slučaj Agrokora "to big to fail", odnosno da se s obzirom na veličinu koncerna ne smije dopustiti njegova propast.

U tom smislu, obveza jedne ozbiljne i odgovorne države je bila reagirati, ustvrdio je Vedriš.

Inače, Martina Dalić je sredinom svibnja podnijela neopozivu ostavku na mjesto ministrice i potpredsjednice Vlade zbog afere "Hotmail" odnosno nakon što je u javnost "procurila" e-mail komunikacija između nje i konzultanata i odvjetnika koji su radili na tzv. "lex Agrokoru", odnosno Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH, a od kojih su neki kasnije bili angažirani kao savjetnici u spašavanju tog koncerna.