Najčešće vrste financijskih prijevara u Hrvatskoj su protupravno prisvajanje imovine (57 posto) te mito i korupcija (24 posto), a u odnosu na 2022. počinitelji češće ne djeluju sami, pokazalo je novo istraživanje Udruženja ovlaštenih istražitelja prijevara (ACFE Hrvatska) uz potporu EY Hrvatska.

Medijan gubitka po incidentu prijevare porastao je sa 100 tisuća na 150 tisuća eura u odnosu na prije tri godine, a nakon otkrića prijevare više je ispitanika uvelo kontrolne mjere nego 2022., naveli su u priopćenju od srijede.

Prisvajanje imovine: manje novca, više fizičkih dobara

Unutar protupravnog prisvajanja imovine vidljiva je značajna promjena, ističu, jer je udio slučajeva koji uključuju prisvajanje novčanih sredstava pao s 84 na 57 posto, dok je prisvajanje fizičke imovine, poput zaliha i opreme, poraslo s 31 na 52 posto, što upućuje na nedovoljnu razinu kontrole i nadzora nad fizičkom imovinom.

"Podaci jasno pokazuju da organizacije i dalje najčešće pogađaju klasični oblici prijevara, ali i da se njihov financijski učinak povećava. Posebno zabrinjava porast medijana gubitka na 150 tisuća eura, što upućuje na sve sofisticiranije i organiziranije prijevarne obrasce. Upravo zato organizacije moraju kontinuirano jačati interne kontrole i sustavno upravljati rizicima kako bi pravovremeno prepoznale i spriječile prijevare. Mito i korupcija, iako i dalje na drugom mjestu najčešćih prijevara, bilježe pad s 31 na 24 posto, što može odražavati napredak u regulatornom nadzoru, jačanju sustava usklađenosti i veću osjetljivost na etičke standarde", istaknuo je Ivan Kovačević, predsjednik ACFE Hrvatska.

Kibernetičke prijevare stabilne, prijevare u nabavi u padu

Rezultati istraživanja pokazuju i da kibernetičke prijevare ostaju stabilne na 22 posto, računovodstvene prijevare, odnosno malverzacije s financijskim izvještajima, na 16 posto, dok su prijevare u nabavi pale na 16 posto s 22 posto u 2022. godini.

Ukupno, rezultati za 2025. potvrđuju da tradicionalni oblici prijevara i dalje dominiraju, dok digitalni i tehnološki potpomognuti oblici ostaju stabilno prisutni, navodi se u priopćenju. Dodaje se da je 21 posto organizacija potvrdilo incidente koji su uključivali sadržaj generiran umjetnom inteligencijom, a 18 posto navelo je sumnju na incidente povezane s lažnim porukama, sintetičkim identitetom ili AI-generiranim phishing mailovima.

Počinitelji - najčešće uprava i operativni odjeli

Istraživanje je pokazalo da su glavni počinitelji prijevara i dalje najčešće osobe unutar organizacije, pri čemu se u 44 posto slučajeva radi o izvršnom menadžmentu ili upravi. Slijede operativni odjeli s 30 posto, računovodstvo i financije s 13 posto te prodaja i marketing s 9 posto.

Najčešći znak upozorenja prije nego što je prijevara otkrivena jest život iznad financijskih mogućnosti osobe, a slijede problemi s kontrolom i nevoljkost dijeljenja dužnosti (22 posto), razdražljivost i defenzivnost (17 posto), kao i odbijanje odlaska na godišnji odmor (17 posto), dok su financijske poteškoće navedene u 13 posto slučajeva. Ti nalazi dodatno potvrđuju važnost pravovremenog prepoznavanja ranih signala rizika te jačanja internih kontrola i organizacijske kulture, poručuju iz ACFE.

Glavni uzroci: nedostatak i zaobilaženje kontrola

Nedostatak internih kontrola (23 posto) i zaobilaženje postojećih kontrola (21 posto) i dalje su među glavnim uzrocima prijevara. Slijede nedostatak svijesti o prijevarama (19 posto), pritisak za postizanjem financijskih ciljeva (15 posto), koluzija među zaposlenicima (13 posto) te organizacijska kultura (10 posto), navodi se između ostalog u priopćenju.