Uz sadašnju stabilnost poslovanja, Nuklearna elektrana Krško (NEK) ove će godine proizvesti približno 5,3 teravatsati (TWh) električne energije, što pokriva potrošnju Slovenije u razdoblju od pet mjeseci, istaknuo je u ponedjeljak predsjednik Uprave NEK-a Stane Rožman na novinskoj konferenciji, ustvrdivši da je iza njih iznimno uspješna godina.

Rožman je kazao i da ove godine nije bilo nikakvih sigurnosnih problema niti zastoja u NEK-u, a da je opsežan radiološki nadzor pokazao da su tijekom dosadašnjeg rada elektrane svi utjecaji na okoliš daleko ispod ograničenja.

"Radiološki utjecaj NEK-a na stanovništvo u neposrednoj okolini elektrane ne iznosi ni jedan posto prirodne pozadine koju uzrokuje radioktivnost u zemlji i zračenje iz svemira", izjavio je Rožman, dodavši kako u elektrani radi 640 djelatnika, od koji 40 posto s visokom stručnom spremom.

Po njegovim riječima, trenutno se odvija prva faza izgradnje zgrade za rukovanje opremom i pošiljkama radioaktivnih tereta, s kojom bi se trebalo premostiti razdoblje do izgradnje konačnog odlagališta.

U tijeku je i projektiranje pomoćne komandne sobe, a intenzivno se nadograđuje i poplavna sigurnost nuklearnog otoka, čime će se osigurati dodatna zaštita sigurnosnih sustava i opreme u slučaju maksimalnog protoka rijeke Save.

Hrvatski član Uprave NEK-a Hrvoje Perharić istaknuo je kako se tijekom ove godine radilo u skladu s najvišim sigurnosnim standardima, bez prisilnih zaustava te da su ispunjeni svi ciljevi - sigurnost, raspoloživost elektrane i isporučivost električne energije.

Po njegovim riječima, ove će godine biti ispunjeni i financijski okviri koje si je zadala Uprava, dok bi troškovi poslovanja mogli biti nešto manji od planiranih iznosa.

Perharić je iznimno zadovoljan suradnjom hrvatske i slovenske strane vezano uz vođenje Nuklearne elektrane Krško.

Tijekom predblagdanskog domjenka u Krškom, gdje se analizirala aktualna poslovna godina, Uprava NEK-a nije željela komentirati najnoviju presudu Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, po kojoj Republika Slovenija HEP-u mora isplatiti više od 40 milijuna eura za neisporučenu struju iz Krškog u razdoblju od od srpnja 2002. do travnja 2003.

Rožman je kazao kako Uprava ne može i nije u poziciji komentirati presude visokog tribunala, dodavši da elektrana uopće nije bila stranka u postupku te da je NEK prvenstveno okrenut budućnosti.

Perharić je napomenuo da taj dugoročni spor nije utjecao na poslovanje nuklearne elektrane.

Na upit o utemeljenosti pojedinih medijskih navoda o značajnom nesrazmjeru u korist slovenskih tvrtki prema hrvatskima vezano uz održavanje i investicijske projekte elektrane, Uprava je kazala da su poštovani propisi.

Naime, više se puta u medijima isticalo kako je vrijednost tih poslova od 2010. do 2014. godine iznosila oko 240 milijuna eura, no da je pritom udjel hrvatskih tvrtki bio samo 20 posto, a slovenskih čak 63 posto. Rožman je istaknuo da su se poštovali svi uvjeti javne nabave, navevši kako se zbog modernizacije NEK-a godišnje potroši oko 30 milijuna eura.

Perharić je, pak, rekao da je NEK obveznik javne nabave već tri godine i u obvezi je poštovati zakon Republike Slovenije, koji je jednak zakonu većini država EU.

"Da se poštuje taj zakon dokaz je da smo u tri godine imali samo jedan revizijski postupak i da je u tom revizijskom postupku dano za pravo Nuklearnoj elektrani Krško. Isto tako, međudržavni ugovor koji je potpisan između Slovenije i Hrvatske predviđa i obvezuje da se pod jednakim uvjetima mogu nuditi tvrtke i s jedne i s druge strane", izjavio je Perharić.

Naglasio  je i kako je međudržavna komisija, koja prati provođenje međudržavnog ugovora, u srpnju ove godine zaključila da se i u tom kontekstu sve provodi po zakonima.