Premijer Zoran Milanović prilikom obilaska poplavom uništenih javnih objekata u Slavoniji odgovarajući na novinarska pitanja prvu put je i službeno potvrdio kako se ide u izmjenu poreza na dohodak.

„Činjenica je da imamo najvišu poreznu stopu od 40 posto koju počinjemo primjenjivati vrlo nisko, dakle na ljude koji zaista nisu bogati, nego su malo solidniji srednji sloj i s tim prihodima nikad neće biti bogati", ustvrdio je dodajući da će porezna stopa i dalje biti takva, ali će se početi primjenjivati na višim prihodima.

Također je istaknuo da time nije riješen problem onih koji zaista imaju jako puno i koji bi trebali doprinositi više: „Mi ih ne želimo učiniti siromašnima ili im uzeti tako da ih demotiviramo da se uopće bave poslom i da odu iz Hrvatske, to ne. Ali da daju više, to da. I za to postoje načini", kazao je, ali nije pojasnio na što točno misli, mada je vjerojatno riječ o porezu na imovinu i nekretnine koji bi trebao stupiti na snagu 2016.

Zaključio je da Vlada želi da srednji sloj bude izuzet od visoke porezne presije, a da „jedan razuman porezni pritisak počne zaista tamo gdje je visoki srednji sloj i bogatstvo. To u Hrvatskoj trenutno nemamo". Nije, međutim, pojasnio hoće li se u izmjene poreza ići od 1. listopada ili od 1. siječnja 2015.

A da će koristi od izmjena poreza na dohodak imati i radnici potvrdili su nam u Agrokoru, Atlantic grupi, Ericsson Nikola Tesli i Končaru, tvrtke koje zajedno u Hrvatskoj zapošljavaju oko 60 tisuća radnika. U tim kompanijama su ugovori o radu sukladno zakonu i kolektivnim ugovorima ugovoreni u bruto iznosu i neće se mijenjati, tako da će radnicima neto plaće biti veće nakon što se promijeni porez na dohodak.

Naime, Gordan Maras, ministar poduzetništva je u četvrtak izjavio kako misli „da će svi pošteni poslodavci iskoristiti mogućnost da im radnici budu zadovoljniji", što je samo potvrdilo sumnje javnosti kako će dio poslodavaca izmjenama ugovora o radu ili smanjenjem osnovice plaće smanjiti bruto plaću radnika kako bi se smanjila bruto plaća na korist tvrtke i poduzetnika.

Država, treba i to pojasniti, nema nikakve mehanizme kojima bi mogla spriječiti poslodavce da izmjenama ugovora o radu ili smanjivanjem osnovice plaća jednostavno smanje bruto cijenu rada tako da neto plaća radnicima ima ostane ista, tako da sve ovisi o dobroj volji poslodavaca.

Ipak, Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca nam je kazao kako poziva sve poduzetnike u Hrvatskoj da se pridržavaju zakona koji propisuje ugovaranje bruto plaće i da nikakvim manipulacijama ne onemoguće povećanje neto plaće svojih radnika. „Hrvatska udruga poslodavaca podržava izmjene poreza na dohodak koji će radnicima omogućiti povećanje neto plaće i time omogućiti veću potrošnju, ali i proizvesti pozitivni psihološki učinak na građane i tvrtke. Mislim da nitko od poduzetnika neće to zloupotrijebiti, jer povećanje potrošnje i stvaranje bolje poslovne i potrošačke klime u Hrvatskoj ide na ruku i poduzećima", rekao nam je Majetić, dodajući, međutim, kako nije dobro da Vlada istovremeno odustaje od povlastica za reinvestiranu dobit tvrtkama.

„Slažem se da ta mjera ima neke nedostatke, ali je ipak činjenica da je proizvela učinak od milijardu kuna više investicija u odnosu na prethodno razdoblje. Mislim da je u pravu Martina Dalić, bivša ministica financija koja kaže da se ta mjera možda treba i ukinuti zbog nekih problema koji su vezani za nju, ali da onda treba smanjiti opću stopu poreza na dobit", istaknuo je Majetić, napominjući kako promjena poreza na dohodak čini domaće gospodarstvo konkurentnijim u odnosu na druge države što će barem dijelom spriječiti „odlijev" visokokvalificirane radne snage.

Kada je u pitanju mogućnost da neki poslodavci iskoriste promjene poreza na dohodak tako da radnicima smanje bruto plaće (u omjeru da im neto plaće ostanu iste), ekonomisti ističu kako je moguće da će se to događati u tvrtkama koje se nalaze u poteškoćama, a koje nemaju kolektivne ugovore i koje bi ionako morale smanjivati plaće radnicima zbog smanjenih prihoda i opstanka na tržištu. No, ekonomisti podsjećaju na to kako bi poduzetnici ipak trebali shvatiti da je u proteklih šest godina radnicima već u nekoliko navrata smanjivana plaća, a i inflacija je dodatno indirektno smanjila kupovnu moć građana.