Tekuća godina ostat će zabilježena kao najcrnja godina za hrvatsku fondovsku industriju od osamostaljenja. Ispuhivanje balona na inozemnom i domaćem tržištu kapitala doslovno je prepolovio imovinu pod upravljanjem investicijskih i mirovinskih fondova. “Slobodni pad” hrvatskog tržišta kapitala započeo je prošle, a dno je dodirnuto u prvom tromjesečju ove godine. O razmjerima pada dovoljno govori i surova statistika. Likvidnost tržišta znatno se smanjila jer je prema podacima Hanfe za kolovoz ukupan promet vrijednosnicama manji za gotovo 70 posto u odnosu na lani. Kolovoška tržišna kapitalizacija bila je 37 posto manja nego prošle godine. CROBEX je početkom listopada 27 posto slabiji u odnosu na isto razdoblje lani. U takvim okolnostima potpuno je jasno kako imovina investicijskih fondova nije mogla ostati neokrznuta. Na kraju drugog tromjesečja vrijednost neto imovine otvorenih investicijskih fondova iznosila je 10 milijardi kuna, a godinu dana prije gotovo 19 milijardi kuna. No sredinom godine zaustavljen je negativan trend kretanja neto imovine dioničkih fondova, inače najbrojnijih. Uz imperativ očuvanja što više preostale imovine kriza je društva za upravljanje investicijskim fondovima natjerala da imovinu pokušaju oploditi izlaskom na nova tržišta. Društvo za upravljanje MP Invest krenulo je upravo tim smjerom. “Izravno smo otvorili tržišta Bliskog istoka koja još nitko nije otvorio. Kriza nas je odvela na ta tržišta, a izbjegavali smo regiju i tržišta koja donose sporiji prinos. Na bliskoistočnim tržištima imamo samo prvoklasne dionice, bez toksičnih ili nelikvidnih dionica”, ističe Ivan Ivin, predsjednik Uprave MP Investa. Ivin je zadovoljan postignutim rezultatima u dosadašnjem dijelu godine, a na 2010. gleda optimistično. “Očekujem daljnju stabilizaciju tržišta kapitala iako se još mnogo stvari mora posložiti. Unatoč tome ne očekujem znatnije padove i krize kao ove godine”, ističe Ivin.

Jači oporavak
Postignutim rezultatima zadovoljni su i u društvu Adriatica Capital. “Općenito smo zadovoljni, osnovali smo nova tri fonda i udvostručili vrijednost imovine pod upravljanjem. U posljednja dva mjeseca zadovoljni smo i s rezultatima fonda AC Rusija. Smatram da imamo uglavnom dobro posložen portfelj”, ocijenio je predsjednik Uprave Vjeran Filippi. Optimizam za nadolazeću godinu dijeli i Filippi. “Tržište će se konačno stabilizirati, očekujem možda i jači oporavak. Ipak, ni sljedeće godine ne vidim povećanje ulagačkog interesa za ulaganje u investicijske fondove”. Filippi smatra da ulagači griješe u izbjegavanju ulaganja u fondove jer je upravo sada trenutak za kupnju udjela. Obvezni mirovnski fondovi zbog svoje strukture i uloge ne dijele toliko gorku sudbinu otvorenih investicijskih fondova. Prema Hanfinim podacima, broj članova obveznih mirovinskih fondova na kraju je kolovoza prešao brojku od 1,5 milijuna, što je za 3,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Ukupna vrijednost neto imovine sva četiri obvezna mirovinca na kraju lipnja bila je veća za 15 posto na godišnjoj razini, dosegnuvši 25,3 milijarde kuna. Sukladno tim podacima članovi mirovinskih fondova nemaju razloga za brigu. “Vjerujemo da će u dužem razdoblju prinosi na tržištu kapitala biti usko povezani sa stopom gospodarskog rasta. Još nismo vidjeli ni naznake promjena gospodarske politike koja bi dovela do novoga gospodarskog rasta pa zbog toga nismo osobito optimistični ni u vezi s događajima na tržištu kapitala”, smatra Dinko Novoselac, predsjednik Uprave društva Allianz ZB. Slične stavove ima i Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ/CO fonda. “Vrlo je teško predviđati buduća kretanja na tržištima kapitala jer osim što ovisimo o globalnim svjetskim kretanjima, Hrvatska ima svoje jake specifičnosti. Uz moguću prijetnju inflacije veliko je pitanje kada će svjetska ekonomija početi jače rasti”, kaže Štimac. Petar Vlaić, predsjednik Uprave fonda Erste Plavi, umjereno je optimističan. “Vjerujem da je dno krize viđeno, da će se pozitivan trend na tržištu kapitala nastaviti, ali će oporavak gospodarstva, odnosno rast zaposlenosti, ići dosta sporo”. Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva, kazao je da u odnosu na turbulentnu situaciju u prošloj godini svakako očekuje daljnju stabilizaciju tržišta kapitala. Što se tiče zakonske regulative koju mirovinci moraju poštovati, Novoselac smatra da njezina eventualna revizija treba ići u dva smjera. “Prvo i važnije je povećanje stope izdvajanja za drugi mirovinski stup. Mi predlažemo postupno povećanje za jedan postotni bod svake godine. Druga promjena je postupna zakonska prilagodba ulaganja mirovinskih fondova stanju koje će donijeti hrvatsko članstvo u EU”, kaže Novoselac.


Ulazak u EU
Petar Vlaić također upozorava na posljedice ulaska u EU. “Kod obveznih fondova treba voditi računa kako ulaskom u EU prestaje ograničenje držanja minimalnog iznosa od 50 posto imovine fonda u obveznicama RH”. Dubravko Štimac i Damir Grbavac ne očekuju promjene regulative sljedeće godine, a Grbavac je dodao kako izmjene nisu nužne. Iako mirovinski fondovi imaju iznimno važnu ulogu na tržištu kapitala, Dinko Novoselac smatra da bismo “morali biti glasniji u svom dioničarskom aktivizmu te se aktivirati u korporativnom upravljanju tvrtkama u kojima imaju znatnije udjele”. Damir Grbavac još je eksplicitniji kada ističe kako fondovi predstavljaju interes više od 1,5 milijuna njihovih članova, drugim riječima velike većine zaposlenih građana Hrvatske.