Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava koje djeluje unutar Hrvatske gospodarske komore i okuplja sva obvezna i dobrovoljna mirovinska društva te mirovinsko osiguravajuće društvo uputilo je javnosti i Ekonomskom vijeću uoči rasprave o mogućim promjenama u mirovinskom sustavu vlastite prijedloge za ispravljanje sadašnjih anomalija vezanih uz drugi stup te, kako kažu, stručnu analizu koja potvrđuje utemeljenost ponuđenih prijedloga.
U priopćenju koje je Udruženje poslalo medijima se navodi kako na temelju dostupnih informacija u javnosti o mogućem otvaranju II stupa smatraju da bi takav korak imao nesagledive negativne posljedice među kojima i daljnji rast deficita mirovinskog sustava u dužem razdoblju zbog starenja populacije, otežano financiranje proračuna u godini krize zbog nužnosti povećanja likvidnosti fondova u svrhu isplate članova koji se odluče na izlazak iz drugog stupa, nesigurnost budućih umirovljenika koji izađu iz drugog stupa jer nema načina da se na dulji rok na bilo koji način zajamči sigurnost i kvaliteta mirovina koje će se isplaćivati iz prvog stupa te velike troškove vezane uz komunikacijske kampanje od strane Vlade i fondova za privlačenje, odnosno zadržavanje članova.

"Također, stručna analiza pokazuje da postojeći problemi drugog stupa mirovinskog sustava primarno proizlaze iz povećanja beneficija u prvom stupu uz zapostavljanje osnovne mirovine iz prvog stupa za osiguranike koji štede i u drugom stupu. Treba uzeti u obzir da su sve sadašnje mirovine iz drugog stupa prijevremene, a da je jedna od intencija mirovinske reforme bila upravo destimulirati prijevremene mirovine i produljiti radni vijek", stoji u priopćenju.

Nažalost, navodi se nadalje, zbog gospodarske situacije i situacije na tržištu rada veliki broj građana koji su još uvijek radno sposobni završava u prijevremenoj mirovini mimo svoje volje.

Time se, kažu iz Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima, puno širi problemi vezani uz mogućnosti novog zapošljavanja, adekvatne pomoći nezaposlenima do novog zapošljavanja i smanjivanja broja nezaposlenih, sele u mirovinski sustav i narušavaju njegovu stabilnost i održivost.

Suprotno nekim izjavama u javnosti, analiza pokazuje da je utjecaj naknada i prinosa fondova na postojeće probleme mirovinskog sustava zanemariv, zaključuju u Udruzi.

Kao promjene u novom mirovinskom sustavu iz Udruženja predlažu: promjenu formule za izračun osnovne mirovine na način da jedna kuna uplaćena u prvi stup u novom sustavu približno daje jednaku mirovinu kao kuna uplaćena u prvi stup za osobe koje su ostale samo u prvom stupu, uvođenje mirovinskog dodatka članovima drugog stupa za mirovine iz prvog stupa obzirom da članovi obveznih fondova i dalje uplaćuju tri četvrtine svojih doprinosa u prvi stup, povećanje stope izdvajanja za drugi stup za jedan postotni poen svake godine od 2010. godine na dalje (povećanje bi, napominju, obuhvatilo samo one članove koji su 2002. godine bili mlađi od 40 godina odnosno koji su raspoređeni u drugi stup po sili zakona).

Kao jednu od temeljnih promjena navode i omogućavanje onim članovima koji su sami izabrali drugi stup („generacija 40- 50“) opciju povratka samo u prvi stup, ali u trenutku umirovljenja (navode kako jedino opcija odabira u trenutku umirovljenja može biti pravedna jer je preliminarni odabir uvjetovan sa previše nepoznanica, a da bi ljudi imali na temelju čega odlučiti što će im biti povoljnije). Time, kažu u Udruženju, ovi osiguranici dobivaju ekskluzivno pravo odabira bolje između dvije mirovine, ali zbog tog prava ne bi participirali u povećanju stope izdvajanja za drugi stup.

Iz Udruženja predlažu i uvođenje tri podportfelja u obvezne mirovinske fondove čime bi se - kažu - omogućilo dobno raslojavanje članstva mirovinskih fondova za što do sada nije bilo značajne potrebe. Objašnjavaju kako bi se na taj način sredstvima mlađih članova (do 40 godina) upravljalo nešto agresivnije uz značajan udio dionica na njihovim osobnim računima. U srednjoj dobi članstva (40-50) smanjio bi se, kažu, udio dionica na osobnim računima, a povećao udio sigurnijih, ali i manje profitabilnih investicija, dok bi se u starijoj dobi (50+) portfelj sastojao isključivo od obveznica te bi se članovima dala eksplicitna garancija glavnice nakon 50. godine života.