Addiko Cash i HRK tržište novca

Tržište novca niti u rujnu nije donijelo značajnija događanja. Tijekom mjeseca nije održana niti jedna aukcija Trezorskih zapisa Ministarstva financija. Osnovni razlog tome je vrlo mali iznos dospjelih TZ u rujnu od svega 0,6 mil HRK uz niske potrebe za financiranjem. Kamatne stope posebice one na dužim periodima nisu bilježile nikakve promjene. Jednogodišnji ZIBOR se tako do travnja kreće na razinama od 1,05%. Nešto malo volatilnosti ipak se moglo vidjeti na kratkim periodima do 3 mjeseca budući da se kamatna stopa na prekonoćna izdavanja kretala na razinama od 0,05-0,3%. Likvidnost sustava je tako na visokim razinama, što u jednoj mjeri možemo zahvaliti ekspanzivnoj monetarnoj politici HNB-a te dotoku novca iz izvoza (prvenstveno turizam).

S obzirom na dug period neodržavanja aukcija MFIN i visoku razinu akumulacije likvidnosti, možemo očekivati daljnji pad prinosa na TZ.

Investicijska politika Addiko Cash fonda će se i nadalje bazirati na ulaganjima u trezorske zapise RH i depozite kod poslovnih banaka u skladu sa strogim kriterijima fokusiranim na kvalitetu poslovanja izdavatelja.

Addiko Conservative i tržišta obveznica

Rujan je donio značajan nesrazmjer u kretanju domaćeg i stranog obvezničkog tržišta. Globalna EUR izdanja su tako upisala rast od svega 0,1% (+5,9% u godini), dok je domaće tržište zabilježilo rast od 1,4% (+7,5% u godini). Addiko Conservative je mjesec završio rastom od 0,4% (+4,2% u godini).

O monetarnim stimulansima bez presedana a koje provode najveće centralne banke svijeta ne treba trošiti previše riječi. U situaciji gdje se kompanije i velik broj država sa najvišim kreditnim rejtingom zadužuju uz negativan prinos, investitori su u gotovo očajnički u potrazi za prinosom. Upravo zato bilježimo ovakve nesrazmjere u kretanju domaćeg i stranog tržišta (nešto o tome i u dijelu o tržištu dionica). Val gotovog novca prelio se i na domaće tržište što uz svakako pozitivne gospodarske indikatore te smanjenje političke napetosti daje dozu kredibiliteta domaćem rastu. S obzirom na niske stope inflacije, nije izgledno značajnije smanjivanje monetarnih stimulansa u srednjem razdoblju. Međutim, s obzirom na njihovu (ne)efikasnost teško je zamislivo i njihovo značajno povećanje.

Upravo zato, potrebna je značajna doza opreza zbog čega ćemo držati povišenu razinu gotovog novca u odnosu na početak godine. Investicijska politika Addiko Conservative fonda tako ostaje usmjerena na kvalitetna strana izdanja, posebice korporativna te EUR denominirane obveznice Vlade RH te eventualno kvalitetna domaća korporativna izdanja.

Addiko Balanced

Slijedom opisanih kretanja te ostvarenih povrata dioničkih i obvezničkih tržišta (v. Addiko conservative i Addiko Growth) udjeli Addiko Balanced fonda su u rujnu ostvarili promjenu vrijednosti od -0,2% (+1,7% u godini, u EUR).

Pri tom je blagi pad ostvarila dionička komponenta, dok su skromni rast ostvarile obveznice.

Detaljniji pregled događanja i očekivanja za idući period na dioničkom i obvezničkom tržištu opisan je kod Addiko Growth i Addiko Conservative fondova.

Investicijska politika Addiko Balanced fonda i dalje je neutralna (oko 55% strukture imovine fonda čine dionice), reflektirajući tako nastavak globalnog gospodarskog rasta ali i opreznost. Što se tiče pod-alokacija, unutar dioničkog portfelja dominiraju dionice razvijenih tržišta, što je, u manjoj mjeri, slučaj i u obvezničkom portfelju.

Addiko Growth i tržišta dionica

Rujan nije bio pretjerano dobar mjesec za dionička tržišta, te je globalno dioničko praktički stagniralo blagim padom od -0,3% (+3,0% u godini), U kontrastu je pak bilo domaće tržište sa strelovitim rastom od 6,5% (+19,7% u godini), no opet uz vrlo nisku likvidnost. Addiko Growth je također stagnirao blagim padom od -0,1% (+0,5% u godini) zbog veće izloženosti razvijenim tržištima.

Snažan rast domaćeg tržišta, nakon 6 godina stagnacije svakako plijeni pozornost, svakako se čini da je poduprt i zdravim pokazateljima domaćeg gospodarstva. No, činjenica da uz domaće tržište sličnim stopama rastu samo druga tržišta u razvoju (npr. Rusija i Mađarska te nešto egzotičniji Pakistan, Kazakstan i sl.), dok razvijena tržišta stagniraju je dovoljan razlog za oprez. Kada se k tome uzme u obzir da je većina takvog rasta, bilo gospodarskog, bilo onog na financijskim tržištima, potaknuta ultra stimulativnom monetarnom politikom potreba za oprezom dodatno raste. Kako smo i u prethodnim izdanjima pisali, potezi monetarnih vlasti su poprimili dosad neviđene razmjere te su sve glasnija upozorenja oko mogućih neželjenih posljedica, u prvom redu visoke inflacije. No, za sad bar, sve funkcionira po planu. Za ozbiljniji i održiviji rast pak dioničkih tržišta, ključni će biti rezultati poslovanja pojedinih poduzeća. Drugim riječima, bez rasta dobiti teško da ćemo vidjeti ozbiljniji i održiviji rast cijena dionica. Na tom pak frontu, za sad još uvijek nema osjetnijih pomaka.

Vrlo pozitivno za domaće tržište je postizanje dogovora oko formiranja vlade te time, bar naizgled, eliminacije političke nestabilnosti na malo duži rok. Ako bi se nova vlada još primila formulacije i provođenja ′business friendly′ reformi uistinu bi mogli govoriti o vrlo pozitivnom periodu pred nama. No, to nam tek preostaje za vidjeti.

Što se naših poteza tiče, povišena rezerva gotovog novca ostaje i dalje. Na taj način kroz ove volatilnosti prolazimo s ekstra osiguračem te ′municijom′ za povoljnije kupnje kada se prašina slegne. Što se tiče naše strategije investiranja, fokus na kvaliteti ostaje i nadalje.

Izvor: Addiko Invest