InterCapital BOND - obveznički fond

Obveznički fond InterCapital Bond je u siječnju zabilježio rast prinosa od 0,46%. Ekspanzivnu monetarnu politiku koju je Hrvatska Narodna Banka (HNB) provodila u 2016., podržanu redovitim tjednim te strukturnim repo aukcijama, očekujemo i u 2017. godini.

Tijekom siječnja je HNB na  redovitim obrnutim repo aukcijama na tjednoj razini nastavila bankama omogućavati pristup dodatnoj likvidnosti po stopi od 0,30%. Na rekordnu razinu likvidnost u sustavu također su utjecale devizne intervencije HNB-a kojima je u 2016. godini povučeno 868,8 milijuna eura iz sustava, od toga u prosincu 716,3 milijuna eura, čime je u sustav pristiglo 6,56 milijardi kuna u 2016. godini. Rekordna razina likvidnosti u sustavu je utjecala na pad kunskih stopa, a navedeno je imalo utjecaja na kretanje cijena državnih obveznica na lokalnom tržištu u prethodnoj godini. Povećana potražnja za obveznicama na duljem kraju krivulje prisutna je i u siječnju, što je razumljivo s obzirom da te obveznice nude i najviše  prinose, a navedeno je dovelo do rasta cijene obveznica RHMF-O-257A od 1,25% te RHMF-O-227E i RHMF-O-247E od 1,57% i 1,52% u odnosu na kraj prethodnog mjeseca. U fokusu investitora je očekivano izdanje obveznica na početku veljače, potrebno za refinanciranje 5,5 milijardi kuna obveznice RHMF-O-172A koja dospijeva 08.02.2017. godine. Nagađanja oko ročnosti izdanja, s obzirom da dio investitora preferira što dulju ročnost, dok je dio investitora uz banke više zainteresirane za izdanjem srednjeg roka, riješena su odlukom Ministarstva financija o izdanju dvije obveznice te se u petak 03.veljače otvara knjiga upisa za izdanja dospijeća 2022. i 2028. Od početka godine tečaj EUR/HRK je pokazao konstantan trend aprecijacije kune te se tečaj na kraju mjeseca nalazio na razini od 7,484 kune za euro u usporedbi s krajem godine kada je bio na levelu 7,558 kuna za euro. Početkom veljače tečaj je dosegao najnižu razinu od polovine 2013. godine, uslijed povećane ponude deviza od strane korporativnog i bankarskog sektora te institucionalnih investitora podržano poboljšanim makroekonomskim pokazateljima. Početkom mjeseca smo dodatno zauzimali kratku poziciju u eurima te je na kraju siječnja izloženost fonda valuti EUR 67,3%.

Imovina fonda je tijekom siječnja investirana u obveznica RH na lokalnom tržištu, RHMF-O-217A i RHMF-O-247E, državnu obveznicu u dolarima CROATI 2020 USD te je povećana izloženost dijelu korporativnih obveznica. Prodavali smo državnu obveznicu najkraće ročnosti u EUR CROATI 2018 s obzirom na pad prinosa obveznice te smo dokupljivali obveznicu dulje ročnosti CROATI 2022. Duracija fonda na dan 31. siječnja 2017. iznosi 3,60 godina.

InterCapital Income Plus - mješoviti fond

InterCapital Income Plus novi je fond InterCapital Asset Managementa, a kategoriziran je kao konzervativni mješoviti fond.

Osnovna ideja fonda InterCapital Income Plus je ostvariti rast vrijednosti uloženih sredstava ulažući većinom u domaće državne obveznice (minimalno 80% imovine) dok će ostatak imovine od oko 20% biti izložen regionalnom dioničkom tržištu (maksimalno 10%) te burzovnim indeksima - američkom S&P500 i njemačkom DAX-u. Ono što moramo istaknuti je kako je potencijalna volatilnost viša nego u obvezničkom fondu, no ulaganje dijela portfelja na dioničko tržište daje potencijal za ostvarivanje viših prinosa.

InterCapital SEE Equity - dionički fond

Godina je započela vrlo dobro, dijelom nošena pozitivnim sentimentom na svjetskim tržištima, a još važnije dobrim makroekonomskim prognozama diljem regije. Fond InterCapital SEE Equity je u siječnju ostvario 5,21% prinosa, dok je benchmark indeks također sudjelovao rastu, no ipak u nešto manjem obujmu, iskazavši povrat od 4,42%. Primarni razlog tome je naša znatno veća izloženost Zagrebačkoj banci i Valamar Rivieri, a zatim i slovenskim imenima Telekomu Slovenije te Luki Koper, kao i Končar elektroindustriji.

Strategija pozicioniranja portfelja primarno u banke, turizam i energetiku se pokazuje uspješnom, iako zasad ne u potpunosti. Snažan početak godine su nam prije svega donijeli turisti Valamar Riviera, Plava laguna i HUP Zagreb, naftaši odnosno plinaši OMV Petrom i Romgaz, te Zagrebačka banka na čelu financijskog sektora. Značajnije pozitivne pomake još nismo vidjeli od rumunjskih banaka Bance Transilvanije i BRD, ali vjerujemo da bi po objavi godišnjih rezultata i ovdje trebalo doći do rasta optimizma. U to smo se opet uvjerili i tijekom redovnog posjeta Rumunjskoj krajem mjeseca. Trenutačno neizvjesna politička situacija u zemlji svakako ne pridonosi otključavanju vrijednosti rumunjskih dionica, a negativno utječe i na tečaj, no mišljenja smo da će u sljedećim tjednima doći do smirivanja strasti uz limitiran utjecaj na tržište.

U narednom razdoblju ostajemo pozitivni te se držimo zacrtane strategije, a pomno pratimo razvoj političke situacije u Rumunjskoj, kao i reakciju svjetskih tržišta na poteze nove američke administracije na čelu s Donaldom Trumpom. Dodatan vjetar u leđa trebali bi donijeti godišnji rezultati od kojih očekujemo nastavak već iskazanih trendova u prvih devet mjeseci, a kod najznačajnijih pozicija i potencijalno nadmašivanje očekivanja tržišta. Naravno, kao i dosada oslanjamo se na fundamentalno atraktivne pozicije unutar ciljane sektorske i geografske alokacije, a upravo kroz takav pristup vjerujemo da možemo nastaviti isporučivati prinos koji nadmašuje benchmark indeks.

InterCapital Money - novčani fond

Fond InterCapital Money je i u prvom mjesecu 2017. godine zabilježio nastavak stabilnog rasta prinos u iznosu 0,07%. Duracija fonda na dan 31. siječnja 2017. iznosi 0,41 godinu.

Hrvatska Narodna Banka (HNB) je tijekom 2016. godine provodila ekspanzivnu monetarnu politiku podržanu redovitim tjednim te strukturnim repo aukcijama. Tijekom siječnja je HNB nastavila održavati redovite obrnute repo aukcije na tjednoj razini putem kojih je bankama omogućen pristup dodatnoj likvidnosti po stopi od 0,30%. Izdana količina na posljednjoj aukciji je bila 140 milijuna kuna dok je na prethodnih pet aukcija bila 110 milijuna kuna. Na aukcijama trezorskih zapisa Ministarstva financija tijekom siječnja prinosi su i dalje bilježili pad, što je očekivano s obzirom da je višak likvidnosti u sustavu premašio razinu od 16,9 milijardi kuna. Na rekordnu razinu likvidnost u sustavu veliki utjecaj su imale devizne intervencije HNB-a kojima je u 2016. godini povučeno 868,8 milijuna eura iz sustava, od toga u prosincu 716,3 milijuna eura, čime je u sustav pristiglo 6,56 milijardi kuna u 2016. godini.

Prinos na jednogodišnji kunski trezorski zapis je pao s 0,64%, koliko je bio početkom mjeseca, na 0,59% na posljednjoj aukciji. Obveznica koja je najbliže ročnosti jednogodišnjem trezorskom zapisu, RHMF-O-17BA, iako po ročnosti kraća od jednogodišnjeg trezorskog zapisa, može se na tržištu kupiti po prinosu višem od prinosa na jednogodišnji kunski zapis; 0,65%. Kao jedan od razloga vidimo u namjeri investitora za oslobađanjem novčanih sredstava za potrebe financiranja novih izdanja obveznica dospijeća 2022. i 2028. čija knjiga upisa se otvara u petak 03. veljače.

Promijene u strukturi imovine fonda u usporedbi sa strukturom na kraju prosinca odnose se na manji udio trezorskih zapisa dok je udio obveznica u portfelju narastao s 35,8% na 51,2% ukupne imovine uslijed dokupljivanja dolarske obveznice Republike Hrvatske CROATI 2017 te lokalne obveznice RHMF-O-17BA.

Tečajnica svih fondova Intercapital Asset Managementa

Izvor: Intercapital Asset Management