Europska središnja banka (ECB) u idućih godinu i pol dana vodit će labavu monetarnu politiku i njezine ključne kamate vjerojatno će i dalje biti rekordno niske, pa zasad nema opasnosti od poskupljenja kredita vezanih uz euro, a kako su kamatne stope na kredite u Hrvatskoj ionako više nego u EU, postoji mogućnost i da se građani ubuduće okrenu jeftinijem zaduživanju u bankama u EU, ističu ekonomski analitičari.

Guverner Boris Vujčić u Dnevniku HRT-a u utorak je upozorio da bi rate kredita u eurima u budućnosti mogle rasti, ukazavši na riskantnost vezivanja kredita uz euribor ili libor odnosno uz kamatne stope prema kojima banke posuđuju novac drugim bankama. Dodao je kako je trenutno nešto više od trećine stambenih kredita u Hrvatskoj vezano uz euribor ili libor.

"Obzirom na razine na kojima su danas euribor i libor, možemo s puno većom izvjesnošću nego ranije očekivati rast tih kamatnih stopa u budućnosti, što bi moglo dovesti do bitno većeg rasta rata kredita nego što ljudi očekuju", kazao je Vujčić.

Ekonomist Ante Babić smatra kako u budućnosti ne bi trebalo doći do povećanja rata kredita u eurima, odnosno da korisnike kredita u eurima, prvenstveno stambenih, ne čeka sudbina koja je zadesila korisnike kredita vezanih uz švicarski franak.

"Ne znam točno na što je guverner Vujčić mislio, ali ne vjerujem da se to može dogoditi. Svima je u interesu da se potakne tržište nekretnina, a to se neće postići povećanjem kamatnih stopa već njihovim smanjivanjem", kazao je Babić.

Štoviše, Babić ističe kako su u Hrvatskoj i dalje previsoke kamate na kredite, odnosno da su znatno iznad prosjeka Europske unije i da bi baš zbog toga stvari mogle krenuti u suprotnom smjeru od onoga što najavljuje guverner Vujčić.

"Postoji mogućnost da hrvatski građani u budućnosti više počnu dizati kredite izravno iz banaka zemalja Europske unije i u tom bi slučaju postajala tendencija smanjenja ovdašnjih kamatnih stopa na kredite", naveo je Babić.

Kamatne stope neće rasti prije 2018.

Velika likvidnost i rekordno niske kamatne stope ECB-a od 0,05 posto održat će se još najmanje godinu i pol, kaže jedan ekonomski stručnjak iz bankarskih krugova koji je želio ostati anoniman.

"Prema vrlo pouzdanim istraživanjima, do rasta referentne kamatne stope, koja će utjecati na kretanje Euribora neće doći prije 2018., a do tada ovdašnje vlasti imaju i mnogo prostora i mnogo alata da uklone eventualne rizike koji bi mogli dovesti do povećanja rata kredita u eurima", rekao je taj stručnjak.

I on procjenjuje da su vrlo male šanse da ovdašnji korisnici kredita u eurima dožive sudbinu korisnika kredita u švicarskim francima. Da do toga ne bi trebalo doći potkrijepio je činjenicom ovdašnje aktualne slabe potražnje za kreditima, odnosno i on smatra da postoji vrlo velika vjerojatnost da će sve više naših građana po kredite početi odlaziti u inozemstvo.

Kamatne su stope u eurozoni, istaknuo je, trenutno na izrazito niskim razinama jer se europsko gospodarstvo sporo oporavlja, a postoji i strahod deflacije. Ti problemi, dodao je, neće se riješiti preko noći te će proći tri, pet ili sedam godina da se monetarna politika ECB-a vrati u normalne, nekadašnje okvire.

Tek oko 2018. godine, ECB će, ovisno o stanju gospodarstva eurozone, povećati kamate, što bi moglo utjecati na povećanje kamata na kredite. Međutim, kreditima u eurima ne prijeti takva opasnost kakva je zadesila kredite u ′švicarcima′ jer problem potonjih kredita nije u visini kamata nego u rastu tečaja franka prema euru i, posljedično, kuni.

Postavlja se, međutim, pitanje kako će se u cijeloj situaciji postaviti HNB, što će se događati ako HNB odustane od održavanja stabilnog tečaja kune?

"Ključno je, naravno, kakvo će u budućnosti biti ponašanje fiskalnih vlasti budući da fiskalna politika određuje stabilnost domaće valute. Fiskalne vlasti, međutim, imaju veliki prostor i dovoljno vremena da zadrže stvari u granicama normale te da primjenom ispravnih makroekonomskih poteza neutraliziraju eventualne rizike u budućnosti", rekao je ekonomiski stručnjak iz bankarskih krugova.