Nakon krize financiranje kompanija u Europi poprima potpuno drukčije oblike. Poput Amerike u kojoj se samo 20 posto kompanija financira kreditima, a 80 posto korporativnim izdanjima obveznica, i zapadna Europa sve se više okreće nebankarskim izvorima. No, u središnjoj i istočnoj Europi to su još uvijek samo pojedinačna izdanja, zajedničko je mišljenje sudionika UniCreditova panela „Novi okviri korporativnog bankarstva u središnjoj i istočnoj Europi: što poslije kreditiranja?", održanog u sklopu Godišnje skupštine EBRD-a u gruzijskom Tbilisiju.

Procjenjuje se da će Europa u sljedeće tri godine trebati između 2,5 i tri tisuće milijardi eura kapitala - istaknuo je Andre Kuusvek, direktor za lokalne valute i razvoj tržišta kapitala u EBRD-u. Napominje da je u Europi trenutačno omjer financiranja kreditima i korporativnim obveznicama obrnut od SAD-a - 80:20 posto u korist kredita, iako se u zapadnoj Europi sve brže mijenja. U središnjoj i istočnoj Europi izdanja korporativnih obveznica još su u embrionalnoj fazi, čak i u naprednoj Poljskoj u kojoj dosežu tek pet posto BDP-a, dok u Njemačkoj, primjerice, iznose 55 posto BDP-a, a u SAD-u 155 posto - kaže Kuusvek, objašnjavajući da je dominacija banaka veća što je zemlja manja.

No, kao pozitivan primjer ističe Rumunjsku u kojoj je u 18 mjeseci napravljena prava revolucija korporativnih izdanja, malih i velikih. Premda je u razvoj njihova tržišta kapitala uložio i EBRD, smatra da je jako važno i postojanje domaće baze investitora, poput mirovinskih fondova koji su odigrali važnu ulogu u Poljskoj. Ludwik Sobolewski, direktor Bukureštanske burze, vjeruje da su upravo mirovinski fondovi ključni za buduću konsolidaciju u regiji. Za velike je to rutina, no prava je pustolovina izdati korporativne obveznice za male tvrtke - kaže Sobolewski te dodaje da raste broj poslovnih anđela, a da ima i nešto crowd fondova, privatnih investitora, dok veliki fondovi rizičnog kapitala ne ulažu u regiju jer nedostaje projekata u koje bi investirali.