ZAGREB - Europa se, pogotovu njezin jug, suočava s time da sve više građana zbog nemogućnosti plaćanja obveza gubi krov nad glavom. Počelo je to 2008. godine, kad su se slike deložacija iz SAD-a preselile u Europu, ali dok je u Americi taj žestoki val prošao nakon godinu ili dvije u europskim zemljama taj se problem posljednjih pet godina sve više zaoštrava i tjera vlade na reakcije.

Nakon Španjolske, gdje je tamošnja vlada, u nedostatku trajnijeg rješenja naprosto zaustavila deložacije na dvije godine, ovog vikenda je reagirala i nova talijanska vlada, piše Novi list. Ona nije otišla toliko daleko da bi i bankama spriječila deložaciju, nego je tek odlučila da država svoja potraživanja neće ubuduće namirivati ovrhama. Talijanska porezna agencija Equitalia više neće moći pokretati ovrhe nad prvom nekretninom, ako je vlasnik državi dužan manje od 120 tisuća eura.

Uz to dužnici su dobili priliku podmiriti svoje obveze u 120 mjesečnih obroka, odnosno u deset godina. I španjolske i talijanske vlasti na takve je poteze natjeralo sve više samoubojstva građana koji su izgubili dom u ovrsi, ali i činjenica da ništa u njihovoj ekonomiji ne daje nadu da bi se trendovi, kad je u pitanju povećanje zaposlenosti pa tako i lakša otplata duga, mogli uskoro promijeniti.

Sa sličnim problemima suočava se i Hrvatska. Posljednjih godinu dana javnost je zaokupljalo nekoliko akcija u kojima su udruge pokušale spriječiti deložaciju obitelji koje nisu mogle otplaćivati svoje obveze uglavnom bankama, ali i državi. Tako su postajali sve glasniji zahtjevi da država zakonom spriječi deložacije iz stanova ili kuća koje su njihovim vlasnicima jedine nekretnine i jedino mjesto za život. Problem čini se prepoznaju i vlasti u Hrvatskoj, bilo da je riječ o Vladi ili predsjedniku Ivi Josipoviću, ali i u najvećoj oporbenoj stranci i svi se slažu da se nešto treba pokušati učiniti kad je u pitanju deložacija ljudi iz jedine nekretnine koju imaju.

Predsjednik Josipović u ožujku je iznio 20 mjera za olakšanje dužničke krize građana, a zauzeo se između ostaloga za to da se od ovrhe izuzme stan koji služi za stanovanje i koji ne prelazi minimalne standarde za život. U Uredu predsjednika jučer su nam odgovorili da se predsjednik i dalje zalaže za istu stvar, da je dao svoje preporuke te da ima saznanja da se radi na tome da se neke od tih preporuka pretvore u zakonska rješenja.

I dok predsjednik u tom području nema nikakve ovlasti i može davati preporuke, Vlada je ta koja bi morala osmisliti zakonske izmjene kojima bi se štitile nekretnine u kojima ljudi žive, a da ipak ne ugrozi vjerovnike ili ne zaustavi odobravanje stambenih kredita uz hipoteke, jer u slučaju da se u potpunosti zabrani ovrha te hipoteke ne bi značile ništa.

Iz Ministarstva pravosuđa potvrđuju da pripremaju izmjene Ovršnog zakona koje bi u javnoj raspravi mogle biti već ovoga ljeta.

- Između ostaloga te izmjene idu u smjeru jačanja zaštite dostojanstva ovršenika u ovršnom postupku, posebice kad je u pitanu ovrha na nekretninama i ovrha na temelju vjerodostojne isprave, poručuju iz Ministarstva pravosuđa.

Na pitanje kako bi se tim novim pravilima regulirala ili eventualno spriječlila ovrha na jedinoj nekretnini iz Ministarstva nismo dobili odgovor, uz objašnjenje da o detaljima, dok izmjene nisu pripremljene, ne mogu govoriti.