Industrijska proizvodnja u eurozoni smanjena je i u kolovozu, treći mjesec zaredom, uz izražen pad u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, pokazali su u četvrtak preliminarni izračuni europskog statističkog ureda.

Industrijska proizvodnja u eurozoni smanjena je u kolovozu za 0,5 posto u odnosu na srpanj, izračunali su statističari na temelju sezonski prilagođenih podataka.

U srpnju bila je pala za 0,3 posto, a u lipnju za 0,1 posto.

Na razini Europske unije proizvodnja je smanjena za 0,3 posto, nakon pada od 0,4 posto na sredini ljeta.

Najveći uteg proizvodnji u eurozoni i u EU bio je sektor netrajnih potrošačkih dobara, koji je u kolovozu bilježio pad od 2,7 odnosno od 2,3 posto.

Smanjena je i proizvodnja energije, za 0,6 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 0,5 posto na razini Unije. U srpnju bila se u eurozoni zadržala na razini iz prethodnog mjeseca, a u EU porasla je za 0,4 posto.

Švedska na čelu

Najviše je u kolovozu na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Švedskoj, za 6,5 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Slijedi Estonija gdje je uvećana za 4,3 posto.

U Hrvatskoj je pak proizvodnja u kolovozu smanjena za 0,4 posto u odnosu na srpanj, kada je bila porasla za 2,3 posto, prema revidiranom podatku.

Najveći pad proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je Belgija, za 5,1 posto. Slijede Irska i Portugal, s padom od 3,1 odnosno dva posto.

Oštriji pad

Godišnja usporedba pokazuje da je industrijska proizvodnja u eurozoni u kolovozu smanjena za 1,1 posto. U srpnju bila je pala za 0,3 posto.

Na razini EU-a proizvodnja je na kraju ljeta smanjena za 0,2 posto. U srpnju je pak bilježila isti postotni rast.

Najviše je u eurozoni u kolovozu na godišnjoj razini porasla proizvodnja energije, za 3,1 posto. Blizu je i sektor kapitalnih dobara s rastom proizvodnje za tri posto, izračunali su statističari.

Najveći pad proizvodnje zabilježen je pak u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, za 9,1 posto.

Na razini EU-a najviše je porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 3,6 posto. Slijedi energetski sektor s rastom proizvodnje na godišnjoj razini za 2,4 posto.

Najviše je pak na razini EU-a u kolovozu na godišnjoj razini smanjena proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 6,7 posto.

Hrvatska uz Maltu

Nizozemska i u kolovozu bilježila najveći rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, za 9,8 posto.

Slijedi Mađarska gdje je uvećana za 8,8 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u kolovozu na godišnjoj razini porasla za 5,2 posto. U srpnju uvećana je za 7,1 posto.

Blizu je Hrvatskoj u kolovozu bila Malta s rastom proizvodnje za 5,1 posto.

Daleko najveći pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini zabilježen je pak u Irskoj, za 15 posto. Slijedi Belgija gdje je smanjena za 7,1 posto.