U odnosu na prvih devet mjeseci 2012., kada smo tek spekulirali o mogućim katastrofama zbog gubitka Cefte i ulaska na zajedničko tržište EU, u istom razdoblju lanjske godine uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda porastao je za 495 milijuna dolara ili čak 3,28 milijarde kuna, dok je izvoz rastao za 132,8 mil. dolara ili 880,5 mil. kuna.

Koliko će taj jaz produbiti i ruski embargo, tek će se vidjeti. No u situaciji niske kupovne moći, nelikvidnosti sektora, otežanog financiranja i nedostatka strategije, vrata uvozu široko su otvorena. Prema podacima Croatiastočara, u prvih devet mjeseci 2014. u odnosu na isto razdoblje 2012. uvezli smo 53% više govedine, 51% svinjetine, 44% peradi, 17% mesnih prerađevina i 44% više sireva. Uvoz govedine rastao je za 16 mil. dolara, svinjetine za 52 mil., mesa peradi za 17,8 mil., mesnih prerađevina za 7,8 mil. dolara, a sira za 26,4 mil. dolara. Mlijeka i mliječnih proizvoda ukupno smo povećali uvoz za čak 64 mil. dolara, na 168,6 mil. dolara, što govori i o padu proizvodnje, unatoč potencijalima.

Direktor Croatiastočara Branko Bobetić tvrdi kako treba utjecati na svijest građana da više kupuju domaće proizvode. U EU su u takvoj kampanji čak i u državama s jakom prehrambenom industrijom poput Irske, Engleske ili Francuske. Mi smo pak samo u 2014. uvezli čak milijun svinja više nego što smo ih zaklali - a uvoz i dalje raste.