To je "uglavnom rezultat prodaje nenaplativih plasmana", navodi se u utorak u osvrtu analitičara Raiffeisenbank Austria (RBA) na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Dodaje se da je pad nominalnog iznosa ukupnih kredita podržan padom valutnih plasmana - deviznih kredita i kunskih kredita vezanih uz valutnu klauzulu - dok krediti u domaćoj valuti bilježe rast na godišnjoj razini.

Tako su valutni krediti, koji u ukupnim kreditima čine udio od 62 posto, niži za 10,1 milijardu kuna ili 5,9 posto, dok su kunski krediti porasli za 5 milijardi kuna ili 5,6 posto.

"Padu nominalnog iznosa valutnih plasmana svakako je pridonijelo i jačanje kune u odnosu na euro koje umanjuje kunsku protuvrijednost plasmana indeksiranih uz euro", navodi se u analizi RBA.

Promatrajući prema sektorima, najveći dio kreditnih potraživanja odnosi se na kućanstva, 46,1 posto ili 118 milijardi kuna.

"Uz blagi rast na mjesečnoj razini od 0,9 posto, u odnosu na lanjski rujan ukupni krediti kućanstvima viši su za 427 milijuna kuna ili 0,4 posto", navode analitičari RBA.

Dodaju i da u strukturi kredita kućanstvima prevladavaju stambeni te gotovinski nenamjenski krediti s udjelima od 43,8, odnosno 36,1 posto.

U analizi se navodi i da je primjetno smanjenje deviznih kredita i kunskih kredita vezanih uz valutnu klauzulu kućanstvima za 7,6 milijardi kuna ili 10,8 posto na godišnjoj razini, dok se povećao iznos kunskih stambenih kredita za 8 milijardi kuna ili 17 posto.

"Tako se udio kunskih stambenih kredita s 40 posto, koliko je iznosio u rujnu 2016., povećao na gotovo 47 posto", ističu analitičari RBA.

Uz plasmane kućanstvima, u rujnu su blago porasli i krediti nefinancijskim trgovačkim društvima, koji su dosegnuli 85,6 milijardi kuna. To je 0,2 posto više na mjesečnoj, a 0,3 posto više na godišnjoj razini.

S druge strane, plasmani ostalim financijskim institucijama pali su na godišnjoj razini za 28 posto, dok su plasmani središnjoj državi smanjeni za 8,5 posto, zaključuje se u analizi RBA.