Na mjesečnoj su razini, pak, ukupni depoziti u studenom pali za 2,1 milijardu kuna ili 0,8 posto, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Pritom je na kraju studenoga vrijednost depozitnog novca iznosila 69,7 milijardi kuna, što je 0,3 posto više nego mjesec dana prije, dok je na godišnjoj razini depozitni novac porastao za 22,6 posto.

Od toga su 33,2 milijarde kuna, odnosno 47,6 posto ukupnog depozitnog novca držala kućanstva, dok je 29,5 milijardi kuna ili 42 posto pripadalo nefinancijskim društvima.

"Obje su kategorije zabilježile godišnje stope rasta iznad 22 posto, što je u potpunosti u skladu s kontinuiranim padom kamatnih stopa na štedne i oročene depozite u Hrvatskoj i eurozoni", navode analitičari RBA.

Objašnjavaju da je pad kamatnih stopa na depozite izravna posljedica iznimno visoke dugogodišnje likvidnosti, što je rezultat ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke (ESB) i HNB-a i što je izazvalo pad kamatnih stopa na plasmane.

"ESB planira kamatne stope držati niskima i ovoj godini, stoga je u narednom razdoblju moguće očekivati nastavak sličnih kretanja", poručuju iz RBA.

Ukupni štedni i oročeni depoziti u stranoj i domaćoj valuti u studenom su na godišnjoj razini nastavili s padom, za 2,8 posto, pa su skliznuli na 202 milijarde kuna.

Pritom su kunski štedni i oročeni depoziti zabilježili na godišnjoj razini pad od 2,4 posto ili 868 milijuna kuna, na 34,9 milijardi kuna.

Štedni i oročeni depoziti u stranoj valuti, koji predstavljaju 82,7 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, pali su, pak, na godišnjoj razini za 2,9 posto ili 5 milijardi kuna, na 167 milijardi kuna.

"Padu dodatno doprinosi i blago jačanje kune u odnosu na euro, budući da u strukturi ovih depozita prevladavaju devizni depoziti denominirani u euru", zaključuju analitičari RBA.