Depoziti obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, a krajem lanjskog prosinca vrijednost depozitnog novca iznosila je 91,8 milijardi kuna, što je za 24,3 posto ili gotovo 18 milijardi kuna više nego u prosincu 2017. godine.

„Dvoznamenkaste godišnje stope rasta traju od 2015. Udio depozitnog novca u ukupnim depozitima je u samo godinu dana narastao za 4,8 postotnih bodova, na 31,8 posto", navodi se u analizi RBA, objavljenoj u utorak.

Pritom su kućanstva držala oko 42,9 milijarde kuna depozitnog novca, dok je 38,6 milijardi kuna, pripadalo nefinancijskim društvima, a ostalo drugim sektorima.

I dok je depozitni novac porastao, ukupni štedni i oročeni depoziti u stranoj i domaćoj valuti pali su u prosincu prošle godine za 1,1 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana prije, na 196,8 milijardi kuna.

Pritom su štedni i oročeni depoziti u stranoj valuti pali za 1,1 posto na godišnjoj razini, na 162,2 milijarde kuna.

Istodobno su kunski štedni i oročeni depoziti zabilježili godišnju stopu pada od 1,6 posto, pa su na kraju prošle godine iznosili 34,6 milijardi kuna.

„Projicirana ekonomska kretanja, odnosno daljnji rast gospodarstva implicira nastavak rasta ukupnih depozita banaka. S obzirom da bi visoka likvidnost financijskog sustava trebala biti obilježje 2019., očekujemo nastavak razmjeno niskih pasivnih kamatnih stopa te nastavak sklonosti držanja likvidne imovine poput depozitnog novca", zaključuju analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).