U siječnju su, u odnosu na prosinac, ukupni depoziti pali za 4,3 milijarde kuna ili 1,6 posto, no na godišnjoj se razini nastavlja rast depozita, ističe se u osvrtu RBA na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Rast ukupnih depozita, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, zahvaljuje se rastu depozitnog novca, kojeg čine novčana sredstva na transakcijskim računima - tekućim i žiroračunima - te obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima plaćanja.

Krajem siječnja ukupan depozitni novac iznosio je 72,4 milijarde kuna, što je 12,8 milijardi ili 21,4 posto više nego godinu dana prije.

"Visoke godišnje stope rasta depozitnog novca u potpunosti su u skladu s kontinuiranim padom kamatnih stopa na štedne i oročene depozite u Hrvatskoj i eurozoni", ističe se u analizi RBA, objavljenoj u četvrtak.

Objašnjava se da je pad kamatnih stopa na depozite posljedica iznimno visoke dugogodišnje likvidnosti, što je rezultat ekspanzivne monetarne politike HNB-a i Europske središnje banke (ECB), a što je izazvalo pad kamatnih stopa na plasmanima.

"ECB planira kamatne stope držati niskima i u ovoj godini, stoga je u narednom razdoblju moguće očekivati nastavak sličnih kretanja", poručuju analitičari RBA.

S druge strane, ukupni štedni i oročeni depoziti, u stranoj i domaćoj valuti, u siječnju su na mjesečnoj razini pali 16. mjesec zaredom.

Tako su na kraju siječnja iznosili 196,4 milijarde kuna, što je u odnosu na prosinac manje za 2,9 milijardi ili 1,5 posto.

U odnosu na siječanj prošle godine, iznos štednih i oročenih depozita pao je, pak, za 6,3 milijarde kuna ili 3,1 posto, zaključuje se u analizi RBA.