Udio tzv. loših kredita nastavlja rasti i krajem rujna iznosio je 17,24 posto - od ukupno 275,9 milijardi kuna kredita kod banaka u Hrvatskoj krajem rujna ove godine 47,6 milijardi kuna je u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita, pokazuju podaci koje je u ponedjeljak na svojim web stranicama objavila Hrvatska narodna banka (HNB).

Udio loših u ukupnim kreditima u odnosu na kraj prošle godine porastao je 1,54 postotnih bodova, s 15,70 posto krajem 2013. na 17,24 posto krajem rujna ove godine.

Podaci središnje banke pokazuju da je kod kredita građanima udio loših kredita 11,97 posto, a i nadalje znatno veće probleme sa servisiranjem kredita imaju poduzeća kod kojih je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivith kredita u ukupnim kreditima trgovačkim društvima 30,63 posto.

Krajem rujna ove godine kod trgovačkih je društava bila upitna naplata 32,1 milijarde kuna od ukupno 104,8 milijarde kuna kredita danih tom sektoru.

kupni krediti stanovništvu krajem rujna iznosili su 122,7 milijardi kuna, od čega je u skupinu loših kredita bilo klasificirano oko 14,7 milijardi kuna.

Stanovništvo je najviše zaduženo putem stambenih kredita, krajem devetog mjeseca ti su krediti iznosili 56,3 milijarde kuna, a upitna je naplata 8,67 posto od tog iznosa ili 4,9 milijardi kuna.

Po iznosu kod stanovništva slijede gotovinski nenamjenski krediti s ukupno 38,2 milijarde kuna, a krajem rujna kod tih je kredita udio loših bio 10,18 posto, što je iznos od 3,9 milijardi kuna.

Visoka rizičnost naplate kredita od građana pokazuje se kod prekoračenja po transakcijskim računima, od 14,57 posto, kod ostalih kredita stanovištvu 30,22 posto, a najveći udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita kod stanovništva je kod hipotekarnih kredita, od 32,25 posto.

Udio loših autokredita kod građana je 6,51 posto, a 4,63 posto kod kredita po kreditnim karticama.

Podaci HNB-a o kvaliteti kredita po valutama pak pokazuju iznadprosječnu rizičnost naplate kredita odobrenih u kunama bez valutne klauzule kod kojih je udio loših kredita 18,72 posto, odnosno od ukupno 76,1 milijarde kuna kunskih kredita (bez valutne klauzule), djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv je iznos od 14,2 milijarde kuna.

Najviše je pak kredita krajem rujnu bilo vezano uz euro, ukupno 173,5 milijarda kuna, od čega je upitna naplata 28,3 milijarde kuna, što je u ukupnim kreditima vezanim uz euro udio od 16,34 posto.

Kod kredita vezanih za švicarski franak udio loših kredita krajem rujna iznosio je 17,38 posto - od ukupno 23,7 milijardi kuna kredita vezanih uz švicarski franak u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih je iznos od 4,1 milijarde kuna.

Pritom je daleko najveći udio loših kredita vezanih uz švicarski franak kod poduzeća, od čak 57,54 posto. Trgovačka društva imala su krajem rujna 1,6 milijardi kuna kredita vezanih uz franak, a rizična je naplata 914,6 milijuna kuna.

Građani pak imaju znatno veći iznos kredita vezanih uz ′švicarac′, ukupno 21,8 milijardi kuna, a od toga je 14,30 posto ili 3,1 milijarda kuna u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita.

Najmanji je pak udio loših kredita kod stambenih kredita stanovništvu vezanih uz euro, od 5,43 posto.