U prvih sedam mjeseci ove godine izvoz je porastao po dvoznamenkastim stopama, no u srpnju svega otprilike 4 posto na godišnjoj razini, jer je inicijalni pozitivan efekt ulaska Hrvatske u EU nakon godinu dana išeznuo.

U prvih sedam mjeseci ove godine hrvatski robni izvoz dosegnuo je 44,9 milijardi kuna, što je 12,1 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz porastao 5,3 posto, na 76,8 milijardi kuna, pokazuju danas objavljeni konačni podaci Državnog zavoda za statistiku.

No, dok je u prvih šest mjeseci rastao po dvoznamenkastim stopama, u srpnju je izvoz porastao svega 4,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

"Taj podatak je očekivan, s obzirom da je dio izvoza krenuo s ulaskom u EU. Tada su mali i srednji poduzetnici bez ikakvih prepreka počeli izvoziti na jedinstveno tržište, pa se njihov izvoz značajno povećao. Nakon što je prošla godina dana, taj inicijalni efekt uzrokovan isključivo ulaskom u EU, a ne novom statističkom metodologijom, sad je već ispuhan. Sad je već prisutan bazni efekt", objašnjava Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS).

No, to je jedan dio priče.

"Druga je stvar to što je vrijednost izvoza tvrtki koje ne moraju popunjavati obrazac Intrastata uključena u podatke za lanjski srpanj, ali za ovogodišnji još nije", kaže Krištof. Kako pojašnjava, prije ulaska u EU za svu uvezenu i izvezenu robu trebale su se raditi carinske deklaracije. Sada se, međutim, moraju popunjavati obrasci Intrastata.

"No, obrazac Intrastata popunjavaju samo tvrtke čiji su izvoz i uvoz iznad praga uključivanja, ostale ne, nego DZS naknadno, iz sporednih podataka, korigira vrijednost izvoza i uvoza za takve kompanije", navodi Krištof, koji i idućih mjeseci očekuje umjerenije stope rasta izvoza.

Na konačne podatke DZS-a o izvozu osvrnuli su se i u Hrvatskoj gospodarskoj komori, s obzirom da "sada prvi put u potpunosti usporedivi mjesečni podaci pokazuju da je u srpnju rast izvoza na godišnjoj razini lagano usporen te je u kunama iznosio 4,2 posto".

Ističu kako je najveći rast izvoza zabilježen prema članicama Europske unije, u koje je izvoz povećan za 15,7 posto i činio je 81,3 posto ukupnog povećanja izvoza.

Hrvatski robni izvoz u EU u prvih sedam mjeseci iznosio je 29 milijardi kuna te je prema istom razdoblju lani povećan za 15,7 posto. Uvoz iz članica EU istodobno je povećan za 6,5 posto, na 57,5 milijardi kuna.

U prvih sedam mjeseci porastao je i izvoz hrvatskih roba u zemlje CEFTA-e, za 14,1 posto, na 18,9 milijardi kuna, dok je uvoz iz tih zemalja pao za 7,5 posto, na 4,08 milijardi kuna.

"Znatno je povećan i izvoz u zemlje CEFTA-e, unatoč izlasku iz te asocijacije, dok je izvoz u sve ostale zemlje smanjen za 3,1 posto, pri čemu se najviše isticalo smanjenje izvoza u SAD. Promatrano prema pojedinim zemljama, najviše je povećan izvoz u Sloveniju i Italiju", navode analitičari HGK.

Prema danas objavljenim konačnim podacima, vanjskotrgovinski deficit iznosio je na kraju srpnja 31,9 milijardi kuna, što je otprilike milijardu kuna ili oko 3 posto manje nego lani. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih je sedam mjeseci iznosila 58,5 posto, što je oko 0,5 postotnih bodova više nego u istom lanjskom razdoblju.

Analitičari HGK ocjenjuju da će daljnja kretanja izvoza u ovoj godini znatno ovisiti o globalnim kretanjima, posebice u EU-u, čiji se rast u drugom dijelu ove godine usporava.

"Bitan faktor u kretanju vrijednosti robne razmjene bit će i kretanje cijena, a one zbog pada globalne potražnje nastavljaju padati", navodi HGK u svom komentaru.

Tako su prema podacima Eurostata uvozne cijene industrijskih proizvoda u EU18 u kolovozu na godišnjoj razini smanjene za 2,5 posto. Uz to je i Svjetska banka objavila da su cijene hrane na četverogodišnjem minimumu, 21 posto niže nego u kolovozu 2012. godine.

Zbog tih i nekih drugih razloga, kao i "poremećaja u robnom izvozu prema Rusiji, uzrokovanih sankcijama EU, prema kraju godine očekujemo usporavanje rasta izvoza i zadržavanje relativno niske stope rasta uvoza", zaključuju u HGK.