U siječnju je hrvatski robni izvoz bio 7 posto manji u odnosu na siječanj prošle godine, što je njegov prvi pad od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, pokazuju u utorak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U prvom mjesecu ove godine Hrvatska je, naime, na inozemna tržišta izvezla roba u ukupnoj vrijednosti od 5,42 milijarde kuna, što je za 7,25 posto manje u odnosu na vrijednost izvoza iz siječnja 2014. godine.

Pritom je izvoz u ostale članice Europske unije smanjen za 7,05 posto, na 3,56 milijardi kuna, dok je na tržišta zemalja izvan EU izvezeno roba u vrijednosti od 1,86 milijardi kuna ili 7,62 posto manje nego lani.

Istodobno je Hrvatska uvezla roba za više od 8,2 milijarde kuna, što je 15,78 posto manje nego u siječnju lani, a ponajprije je posljedica prepolovljenog uvoza iz zemalja izvan EU.

Naime, iz ostalih članica EU u siječnju je uvoz iznosio 6,84 milijarde kuna, što je 0,28 posto manje nego u prvom lanjskom mjesecu, dok je uvoz iz ostalih zemalja smanjen za čak 52,7 posto, na 1,36 milijardi kuna, pokazuju podaci DZS-a.

Kao posljedica takvih kretanja u siječnju je znatno smanjen i vanjskotrgovinski deficit - za 28,6 posto, na 2,77 milijardi kuna - dok je pokrivenost uvoza izvozom skočila sa 60 posto u siječnju 2014. na 66,1 posto krajem prvog mjeseca ove godine.

"U siječnju je značajno smanjena i izvozna i uvozna aktivnost. Zbog više lanjske baze, ove će godine teško biti ostvariti značajnije stope rasta izvoza, ali i industrijske proizvodnje, što pokazuju ovi prvi podaci o izvozu, ali i oni nedavni o proizvodnji", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Ipak, u cijeloj ovoj godini očekuje nastavak pozitivnih stopa rasta i izvoza i proizvodnje, jer bi ubrzanje gospodarskog oporavka u zemljama EU-a trebalo pozitivno utjecati na domaće gospodarstvo.

Gospodarstvo ponovno uranja u recesiju?

Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria, kaže, pak, da će ova godina biti indikativna za to koliko je domaće gospodarstvo doista konkurentno, s obzirom da će prvi put u cijeloj godini statistička metodologija biti sasvim usklađena.

Od kada je Hrvatska ušla u EU u srpnju 2013. godine promijenila se metodologija izračuna robne razmjene s inozemstvom, pa su tek u drugoj polovici 2014. godine podaci bili usporedivi na godišnjoj razini. I tada su ukazivali na usporavanje rasta izvoza, nakon snažnog rasta od ulaska u EU.

"Od kada smo ušli u EU čini se da smo bolje iskoristili tržišta CEFTA-e, nego EU-a jer je konkurencija na jedinstvenom europskom tržištu prevelika u odnosu na našu još uvijek nekonkurentnu industriju, na što stalno upozoravaju analitičari, ali i Europska komisija", kaže Zrinka Živković-Matijević.

Doduše, u cijeloj ovoj godini očekuje rast izvoza, ali po manjim stopama nego lani.

S obzirom na pad industrijske proizvodnje u siječnju za 5 posto na godišnjoj razini i najnoviji podatak o padu izvozu, teško će biti, kaže, ostvariti nastavak rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju na godišnjoj razini, nakon što je u posljednjem lanjskom kvartalu gospodarstvo poraslo za 0,3 posto.

"Prvi pokazatelji iz realnog sektora potvrđuju strahovanja da bi u prvom tromjesečju BDP ponovno mogao pasti na godišnjoj razini", zaključuje Zrinka Živković-Matijević.

U 2014. izvoz porastao 8,7 posto, a uvoz 4,3 posto

DZS je u utorak objavio i podatke o robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u cijeloj 2014. godini, koji pokazuju da je robni izvoz, iskazan u kunama, prošle godine porastao za 8,7 posto prema 2013. godini, dok je uvoz istovremeno povećan za 4,3 posto.

Hrvatska je, naime, u 2014. na inozemna tržišta izvezla roba ukupne vrijedne 78,9 milijardi kuna, dok je uvoz iznosio 130,4 milijarde kuna.

Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz lani rastao za 7,9 posto, na 10,34 milijarde eura, uz istodobno povećanje uvoza za 3,4 posto, na 17,09 milijardi eura.

Vanjskotrgovinski deficit je tako u 2014. godini iznosio 51,5 milijardi kuna, odnosno 6,7 milijardi eura, te je prema deficitu iz 2013. bio 1,8 posto manji kada se iskaže u domaćoj valuti, odnosno 1,55 posto izračunat u eurima.

Pokrivenost uvoza izvozom je, pak, u prošloj godini iznosila 60,5 posto, što je 2,4 postotna boda više nego 2013. godine.