Tijekom rujna u Hrvatskoj su izdana ukupno 592 odobrenja za građenje, što je 15,9 posto manje u odnosu na rujan prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Najviše odobrenja za građenje, njih 514, izdano je za zgrade, dok se 78 odobrenja odnosi na ostale građevine. Pritom je broj odobrenja za zgrade manji za 10,6 posto nego u rujnu lani, dok je broj odobrenja za ostale građevine smanjen za čak 39,5 posto.

"Rujan je bio mjesec u kojem je zabilježen najveći broj izdanih odobrenja u ovoj godini. Unatoč tome, prvi su put ove godine zabilježene i izrazito negativne tendencije na godišnjoj razini, pri čemu je u odnosu na rujan prošle godine zabilježen snažan pad i u broju izdanih odobrenja za građenje i u vrijednosti predviđenih radova, za 43,6 posto", ističu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Odobrenjima za građenje izdanima u rujnu predviđeno je izvođenje građevinskih radova u ukupnoj vrijednosti od oko 1,6 milijardi kuna, od čega 742 milijuna kuna iznosi predviđena vrijednost radova na zgradama, a 834,3 milijuna kuna na ostalim građevinama.

U usporedbi s devetim mjesecom prošle godine, predviđena vrijednost radova na zgradama niža je za 40,6 posto, a na ostalim građevinama za 46,1 posto.

Pritom podaci DZS-a pokazuju da se većina radova predviđenih odobrenjima izdanima u rujnu odnosi na radove na novogradnjama, na koje se odnosi 405 odobrenja i na koje ′otpada′ više od 1,26 milijardi kuna planirane vrijednosti radova.

Pad broja odobrenja za građenje ponajviše je posljedica baznog efekta, s obzirom da je u rujnu prošle godine taj broj snažno porastao.

Ukupno je u prvih devet mjeseci ove godine izdano 6,1 posto više odobrenja za građenje nego u istom lanjskom razdoblju, odnosno njih 4.806.

"U prvih devet mjeseci zadržan je uzlazni trend izdanih odobrenja za građenje, uz istodobno 10 posto višu vrijednost predviđenih građevinskih radova", navode iz HGK.

Analitičari HGK kažu kako u strukturi predviđene građevinske aktivnosti promjena nema, s obzirom na to da se i dalje znatno više odobrenja za građenje odnosi na zgrade nego na ostale građevine.

"Time se nastavlja situacija potisnute investicijske aktivnosti javnog sektora koji zbog potrebe fiskalne konsolidacije smanjuje svoje rashode tako da ponajprije smanjuje nabavu nefinancijske imovine, odnosno usporava svoju investicijsku aktivnost. Tako su rebalansom državnog proračuna za ovu godinu, ionako skromna, sredstva planirana za nabavu nefinancijske imovine dodatno smanjena za 468 milijuna kuna na razini državnog proračuna te za još 630 milijuna kuna na razini izvanproračunskih korisnika", navode iz HGK.

Analitičari HGK ne očekuju znatnije pomake u dinamici izdavanja dozvola za građenje ni u nastavku godine, s obzirom na i dalje tešku gospodarsku situaciju, nisku kupovnu moć stanovništva, zamrlo kreditiranje i potisnute investicijske aktivnosti.

"Za nadati se da će dio upravo poduzetih mjera Vlade i Ministarstva financija dati pozitivne učinke te barem malo utjecati na stanje u stanogradnji, odnosno pridonijeti oživljavanju tržišta na tom području. No, prvi rezultati bi se, u najboljem slučaju, mogli vidjeti tek krajem prvog kvartala 2015. godine. Smatramo da se problem sigurnosti kreditiranja, kada se govori o bankama i stanovništvu, kao i nepostojanje investicijske aktivnosti neće riješiti preko noći samim donošenjem mjera", ocjenjuje direktor Sektora za graditeljstvo HGK Damir Percel.