Hrvatski robni izvoz u prva tri ovogodišnja mjeseca bio je 9,7 posto veći nego u isto vrijeme lani, dok je uvoz porastao 7,2 posto, pokazuju u ponedjeljak objavljeni konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

To je nešto veći rast i izvoza i uvoza u odnosu na prvu procjenu DZS-a, objavljenu prije mjesec dana.

Prema konačnim podacima, u prva tri mjeseca ove godine Hrvatska je na inozemna tržišta izvezla roba u ukupnoj vrijednosti od 19,8 milijardi kuna, što je za 9,7 posto više nego u prvom tromjesečju 2014. godine. Istodobno je uvoz iznosio 32,6 milijardi kuna te je prema istom lanjskom razdoblju porastao za 7,2 posto.

Prva procjena DZS-a, objavljena u svibnju, pokazivala je da je izvoz porastao za 7,5 posto, na 19,3 milijardi kuna, a uvoz za 4,5 posto, na 31,8 milijarde kuna.

Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u prva tri mjeseca ove godine bio 9,1 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju i iznosio je 2,6 milijardi eura, dok je uvoz istovremeno povećan za 6,7 posto, na 4,25 milijardi eura.

Uslijed takvih kretanja, u prvom je kvartalu vanjskotrgovinski deficit uvećan prema istom lanjskom razdoblju u kunama za 3,6 posto, na 112,9 milijardi kuna, odnosno za 3,13 posto kada se iskaže u eurima, na 1,67 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom je ipak povećana, i to s lanjskih 59,2 posto na 60,5 posto na kraju ožujka ove godine.

Podaci DZS-a pokazuju da je Europska unija i dalje najvažnije tržište za hrvatske proizvode. U ostale zemlje članice Europske unije, na koje ′otpada′ gotovo 68 posto hrvatskog robnog izvoza, u prvom je kvartalu izvezeno roba u vrijednosti 1,74 milijarde eura, što je za 13,4 posto više u odnosu na izvoz iz prva tri mjeseca 2014. Istovremeno je uvoz iz ostalih članica EU-a porastao za 10,8 posto, na 3,4 milijarde eura.

Izvoz u zemlje CEFTA-e u prvom je tromjesečju ove godine blago porastao, za 0,4 posto, na 436,5 milijuna eura, uz istodobni pad uvoza za 8,8 posto, dok je izvoz u ostale europske zemlje, među kojima je i Rusija, pao za 31,7 posto, dok je uvoz iz tih zemlja smanjen još značajnijih - 39,5 posto.

Promatrano pojedinačno, najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske i dalje je Italija, u koju je u prva tri mjeseca ove godine izvezeno roba u vrijednosti od 339,7 milijuna eura, što je 5,4 posto manje na godišnjoj razini, dok je uvoz roba iz te zemlje porastao za 10,5 posto, na 602,3 milijuna eura.

Izvoz u Sloveniju je, pak, povećan za 17,9 posto, na 315,8 milijuna eura, dok je uvoz u tu zemlju rastao za 3 posto, na 453 milijuna eura. Po vrijednosti izvoza slijedi Njemačka, u koju je iz Hrvatske izvezeno roba za 308,8 milijuna eura ili 9,3 posto više nego lani, uz istovremeni rast uvoza za 7,3 posto, na 679,3 milijuna eura.