Tvrtka Autocesta Rijeka - Zagreb ove godine mora platiti ratu kredita od čak 87,9 milijuna eura (645 milijuna kuna), a isto toliko iznose i ukupni prihodi te tvrtke, piše današnji Večernji list.

Brigama ARZ-a ti nije kraj jer u 2013. moraju platiti ratu od čak 102,5 milijuna eura, a 2014. stiže joj na naplatu rata od čak 236,7 milijuna eura. Ako se zna da je 2010. završena s gubitkom od 324 milijuna kuna više je nego jasno da je tvrtka pred financijskim slomom.

Na to su upozorili i revizori financijskog izvještaja ARZ-a za 2010. godinu iz tvrtke BDO, koji jasno kažu da bez snažne i promptne pomoći vlasnika, a to je država, tvrtka neće skoro moći vraćati odobrene kredite, kamate i druge posudbe. Tako će porezni obveznici morati vraćati ARZ-ove kredite, a ukupna zaduženost te tvrtke iznosi 1,3 milijarde eura. Od toga je većina tih kredita poslužila prošloj vlasti za krpanje rupa u proračunu ili drugim javnim tvrtkama.

ARZ je zadnji kredit podigao 2009., od JP Morgana 135 milijuna eura po nevjerojatno visokoj kamati od 9,4 posto, i to na rok otplate od pet godina, s time da se glavnica otplati u cijelosti na kraju tog razdoblja.

Upravo je taj kredit i najkritičniji i većina rate iz 2014. od 236 milijuna eura odlazi na njega jer te godine ARZ JP Morganu mora vratiti cijelu glavnicu. S dugom od 845 milijuna kuna (116 milijuna eura) i 1,3 milijarde eura kredita koje neće moći vraćati, kostur koji je bivša vlast ostavila samo u ormaru ARZ-a težak je gotovo 1,5 milijardi eura ili gotovo 11 milijardi kuna.

Hrvatske autoceste, prema financijskom izvješću za 2010. godinu, imaju ukupno 21 milijardu kuna kreditnih obveza. Najveću ratu za otplatu imao je HAC 2011. godine, i to čak 5,855 milijardi kuna. Ove godine rata mu stiže u iznosu od 2,1 milijardu kuna, kao i 2013. godine. U 2014. godini HAC-u stiže rata od 3,1 milijardu kuna. No, HAC je u nešto boljoj situaciji nego ARZ jer osim prihoda od cestarine, oko 1,3 milijarde kuna, ima prihode i od 60 lipa iz cijene litre goriva, koji također iznose oko 1,3 milijarde kuna.