Prema posljednjim podacima DZS-a obujam industrijske proizvodnje u kolovozu zabilježio je snažan pad i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Naime, prema desezoniranim podacima industrijska proizvodnja je u odnosu na srpanj niža za 4,2%, dok je prema kalendarski prilagođenim podacima pad na godišnjoj razini iznosio visokih 4,7%. Godišnji pad najsnažniji je u posljednjih petnaest mjeseci odnosno od svibnja 2013., dok je mjesečna stopa pada najsnažnija od siječnja 2012. godine. S izuzetkom lipnja industrijska proizvodnja je u prvih sedam mjeseci bilježila pozitivne godišnje stope rasta (zabilježivši kumulativni godišnji rast od 0,8%). S posljednjim podacima za kolovoz obujam industrijske proizvodnje u prvih osam mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2013. zamjetno je usporio, na 0,2%.

Prema NKD-u rastu ukupne industrijske proizvodnje u razdoblju od siječnja do srpnja pozitivno je doprinosila dominantno prerađivačka industrija koja je tijekom kolovoza uslijed snažnog mjesečnog pada (-6,7%), na godišnjoj razini zabilježila stagnaciju. Tako je prerađivačka industrija koja u strukturi ukupne industrije čini gotovo 80%, ublažavala negativne trendove kod djelatnosti rudarstva i vađenja te opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom. Navedene djelatnosti i u kolovozu nastavljaju bilježiti negativne godišnje stope rasta od -9,7% odnosno -23,2%.

Prema GIG-u energija je unatoč mjesečnom rastu (+0,7%) na godišnjoj razini i sedmi mjesec za redom uslijed meteoroloških prilika nastavila s padom proizvodnje (-18,4%). Godišnji pad bilježe i trajni i netrajni proizvodi za široku potrošnju (-8,3% odnosno -3,7%). U istom mjesecu nepovoljna kretanja ublažio je rast intermedijarnih proizvoda (+6,2% na godišnjoj razini) te kapitalnih proizvoda (+1,6%).

Do kraja godine očekujemo blago pozitivne stope rasta obujma industrijske proizvodnje. Na odmak od pozitivnih trendova zasigurno bi moglo utjecati usporavanje oporavka u Europskoj uniji te posljedično manja potražnja za hrvatskim proizvodima. S druge strane oporavak domaće potražnje ne možemo očekivati obzirom na slabo tržište rada pa će poticaj s te strane izostati. Ipak nakon pet godina 2014. mogla bi donijeti vrlo blago pozitivnu stopu rasta obujma industrijske proizvodnje.

Obzirom na izglednu činjenicu da osobna potrošnja u srednjoročnom razdoblju ne može biti predvodnik oporavka gospodarstva za održivi rast (ali i razvoj) Hrvatske ključno je ojačati (izvoznu) konkurentnost hrvatske industrije koja bi za posljedicu imala i stvaranje novih radnih mjesta i veću vrijednost izvoza roba.