Osim američkog, niti jedno od najvećih svjetskih gospodarstava nije u najboljoj formi, no središnja tema proteklog sastanka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) bila je slabost eurozone, premda su njezini dužnosnici pokušali otkloniti bojazni da joj prijeti nova recesija.

Čelnica MMF-a Christine Lagarde upozorila je prošloga tjedna da bi eurozona mogla ponovno uroniti u recesiju, ako se ne poduzmu mjere koje bi to spriječile. Smatra da izgledi od nove recesije u tom bloku iznose između 35 do 40 posto što, kaže, nije beznačajno.

"Ako se pokrenu prave politike, ako i zemlje sa suficitom i one s deficitom učine što moraju, recesija se može izbjeći", kazala je Lagarde.

MMF je na prošlotjednom sastanku procjene rasta eurozone u ovoj godini smanjio za 0,3 postotna boda, na 0,8 posto. Pritom je procjenu rasta njemačkog gospodarstva smanjio s 1,9 na 1,4 posto, dok bi francusko gospodarstvo trebalo porasti svega 0,4 posto, 0,4 postotna boda manje nego što je MMF procjenjivao u proljeće.

Italija će, pak, prema procjenama MMF-a, i ove godine završiti u recesiji, s padom gospodarstva za 0,2 posto.

Premda je priznao da su izgledi za eurozonu i dalje slabi, predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi kazao je kako očekuje oporavak gospodarstva.

"Posljednji podaci iz rujna potvrđuju slabljenje gospodarstva eurozone. No, očekujemo da će doći do oporavka, premda po skromnim stopama", kazao je Draghi, istaknuvši ponovno i opasnost od deflacije u eurozoni.

Najviše su prošloga tjedna dužnosnike na skupu u Washingtonu zabrinuli podaci iz Njemačke, gdje su izvoz, industrijska proizvodnja i narudžbe u kolovozu pali po najvećim stopama još od 2009. godine.

"Mnoge zemlje suočene su sa slabim rastom, dok nezaposlenost ostaje previsoka", poručio je Odbor MMF-a. Pozvao je, također, na veću fleksibilnost po pitanju fiskalne politike.

No, pokušaj da se Francuskoj, koja je nedavno poručila da neće ispuniti zadane ciljeve o fiskalnom deficitu u zadanom roku, dade više prostora za ispunjavanje fiskalnih pravila nije, čini se, impresionirao Njemačku.

Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble inzistirao je da Francuska i Italija, koje žele povećati javnu potrošnju kako bi potaknule rast gospodarstva, moraju provesti strukturne reforme.

"Ne možete stalno u monetarnoj uniji trošiti novac drugih ljudi. Veći rast neće biti postignut ispunjavanjem čekova", kazao je Schaeuble.

Ipak, čini se da je ostavio nešto prostora da bi Njemačka mogla popustiti od svojih čvrstih stavova.

"Mi smo pokretač rasta u eurozoni. Moramo dati veći prioritet investicijama", kazao je Schaeuble i opovrgnuo da njemačkom gospodarstvu prijeti recesija.

Fed odgađa normalizaciju monetarne politike?

MMF je na prošlotjednom skupu snizio i prognoze rasta za cijelo svjetsko gospodarstvo, i to već treći put ove godine. Sada očekuje da će u 2014. ono porasti za 3,3 posto, 0,4 postotna boda manje nego što je očekivao prije.

Prema MMF-ovim prognozama, u najboljoj je formi američko gospodarstvo, pa je procjena njegova rasta u ovoj godini povećana za 0,5 postotnih bodova, na 2,2 posto.

Analitičari MMF-a smanjili su, pak, prognoze rasta japanskog gospodarstva, i to za 0,7 postotnih bodova, na 0,9 posto. Prognozu rasta Kine u ovoj godini MMF je, pak, ostavio nepromijenjenu, na 7,4 posto, dok u idućoj godini očekuje usporavanje na 7,1 posto.

Rizici za slabljenje gospodarskih izgleda ojačali su od proljeća ove godine, istaknuli su u MMF-u. U razvijenim gospodarstvima to će, kažu, zahtijevati kontinuiranu podršku monetarne politike i fiskalne prilagodbe koje trebaju biti usklađene u tempu i sastavu kako bi podupirale i oporavak i dugoročni rast.

U nizu gospodarstava, smatra MMF, povećanje državnih ulaganja u infrastrukturu moglo bi također pružiti podršku potražnji u kratkom roku i pripomoći povećanju potencijalne proizvodnje.

Pažnju javnosti privukla je i poruka iz američke središnje banke da bi zbog slabosti svjetskog gospodarstva mogla odgoditi normalizaciju monetarne politike.

Fed već godinama vodi izuzetno labavu monetarnu politiku, a očekuje se da će iduće godine, nakon što ovoga mjeseca ukine programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, povećati kamatne stope, po prvi puta od financijske krize 2008. godine.

"Ako rast u svijetu bude slabiji nego što se procjenjuje, to bi moglo voditi sporijem ukidanju poticajnih mjera Feda nego inače", kazao je potpredsjednik Feda Stanley Fischer.