Čelnik naftnog diva Royall Shell potvrdio je u četvrtak na europskom plinskom summitu u Londonu interes za istraživanje nafte i plina u Jadranu, projekt koji bi mogao značajno pridonijeti energetskoj neovisnosti Hrvatske i Europe u vrijeme dok ′stari kontinent′ pokušava smanjiti ovisnost o ruskom plinu.

Hrvatska se na globalnom tržistu pojavila kao potencijalni novi izvor energije nakon što su nedavna seizmička istraživanja ukazala na značajne rezerve nafte i plina u jadranskom podmorju. Tim povodom i hrvatski predsjednik Ivo Josipović sudjeluje na plinskom summitu što ga je Financial Times organizirao u četvrtak u Londonu.

"Vrlo je važno da zemlje znaju imaju li vlastitih izvora. Shell uvijek traži mogućnosti da pomogne tim zemljama", izjavio je novinarima Dick Benschop, potpredsjednik plinskog poslovanja te multinacionalne naftne kompanije, koji također sudjeluje na forumu FT-a.

"To je vrlo važna strateška odluka za Hrvatsku. Kao i uvijek, zainteresirani smo i pratit ćemo kako će se stvari razvijati", dodao je Benschop.

Predstavnici vodećih svjetskih plinskih tvrtki, energetski stručnjaci i političari razgovaraju u Londonu o tome kako smanjiti ovisnost Europe o ruskom plinu te osigurati nove opskrbne pravce i konkurentnost Europe s obzirom na jeftine izvore energije u SAD-u.

Predsjednik Josipović u tom je smislu istaknuo veliki potencijal idućeg kruga dodjele koncesija za istraživanja u Jadranu i gradnje LNG terminala na Krku.

"Imamo natječaje i na Jadranu i na kopnu. Prema dosadašnjem iskustvu s talijanske strane i prema onome što sada znamo tu će biti plina i to bi trebalo dobro iskoristiti", istaknuo je Josipović.

Za LNG terminal je rekao da bi osigurao oprskrbu Hrvatske i bio ulazna točka za energente namijenjene srednjoj i istočnoj Europi.

"Infrastruktura koju imamo i koju možemo razvijati je pogodna za takvu stratešku poziciju LNG terminala na Krku", rekao je Josipović dodajući da je taj projekt na početku i da je među prioritetima hrvatske i EU-a.

On drži da rokovi izgradnje ovise o pripremama s hrvatske strane, ali i o dobavi plina na čemu bi Hrvatska i Unija trebale zajedno raditi. Za to ima dobrih izgleda, povoljno je to što je Amerika nakon zabrane krenula u izvoz plina, no treba vidjeti hoće li više cijene na azijskom tržištu biti prepreka dolasku američkog plina u Europu i Hrvatsku, istaknuo je Josipović.

Kao jedan od stupova energetske stabilnosti naveo je i domaću naftnu kompaniju Inu, odnosno odnose njezinih suvlasnika, hrvatske vlade i MOL-a koji su uspostavljeni na "moralno i pravno neprihvatiljiv način".

"Bilo bi najbolje da se nađe dovoljno snage da se pregovorima riješe sporna pitanja. Hrvatskoj je važno da se očuva status Ine kao nacionalne, strateške kompanije koja osigurava ne samo energetsku sigurnost, nego i radna mjesta", istaknuo je Josipović.

O tome je li plin pod prijetnjom i ulazi li svijet u "novo zlatno doba ugljena", može li plin iz škriljevca preobraziti energetsku kartu Europe, koji su potencijali istočnog Sredozemlja kao dobavljača plina i kako će se cijene energenata odraziti na konkurentnost Europe razgovara se na skupu koji se tradicionalno održava u britanskoj prijestolnici.

Nizozemski Shell, francuski Total, britanska Centrica i ukrajinski Naftogaz neke su od energetskih tvrtki na tzv. Europskom plinskom summitu FT-a na koji su među ostalima stigli i turski ministar energetike te predsjednik zajednice ruskih proizvođača nafte i plina.

Ovogodišnji skup događa u vrijeme kada je ukrajinska kriza ponovno vratila pitanje energetske sigurnosti na sam vrh političkih agendi, a visoke cijene energenata štete gospodarskim izgledima Europe.