Ukupni inozemni dug zemlje dosegao je krajem travnja gotovo 26,8 milijardi eura, što je za 14,9 posto više nego prije godinu dana te 4,9 posto više nego na isteku prošle godine. Samo u travnju porast duga iznosio je 478 milijuna eura, od čega na banke otpada 416 milijuna.
Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici je održanoj u srijedu razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, usvojio godišnje izvješće o prošlogodišnjem radu središnje banke, te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti, stoji u priopćenju HNB-a.
Osobitu pozornost članova najvišeg tijela središnje banke izazvali su podaci o nastavljenom inozemnom zaduživanju banaka. Ukupni inozemni dug zemlje dosegao je krajem travnja gotovo 26,8 milijardi eura, što je za 14,9 posto više nego prije godinu dana te 4,9 posto više nego na isteku prošle godine. Samo u travnju porast duga iznosio je 478 milijuna eura, od čega na banke otpada 416 milijuna. Tijekom prva četiri ovogodišnja mjeseca ukupni inozemni dug porastao je za 1,25 milijardi eura. U tom razdoblju inozemni dug banaka povećan je čak i više od toga, odnosno za 1,33 milijardu eura, dok se inozemna zaduženost države smanjila za 562 milijuna eura, zahvaljujući i mjerama središnje banke koje su olakšale premošćivanje raskoraka između proračunskih prihoda i rashoda domaćim financiranjem.
Prema ocjeni Savjeta HNB-a, ovakvi podaci potvrđuju da je za zaustavljanje rasta inozemnih obveza banaka, a time i ukupnog hrvatskog inozemnog duga, neophodno usklađeno korištenje mjera monetarne i fiskalne politike. Rast duga moguće je obuzdati i samo drastičnim zaoštravanjem mjera novčane politike, no to bi moglo imati vrlo nepoželjne učinke na gospodarski rast, napose na mala i srednja poduzeća, koja nemaju niti mogućnost izravnog pristupa inozemnim kreditnim izvorima. Posljedice toga bile bi neminovne i za platežnu sposobnost postojećih i potencijalnih korisnika bankovnih kredita.
Stoga bi, ističu članovi najvišeg tijela središnje banke, i sa stanovišta dugoročnijih interesa samih banaka, ali i za zemlju u cjelini, najprihvatljivije rješenje bio adekvatan odaziv banaka na ponudu središnje banke da im daljnjim smanjivanjem stope opće obvezne pričuve (koja sada iznosi 17 posto) iz domaćih izvora stavi na raspolaganje dovoljno sredstava za praćenje očekivanog rasta gospodarstva i tome primjerenog rasta osobne potrošnje, a bez dodatnog zaduživanja u inozemstvu.
Istodobno, na taj način novčana politika bi se i dalje postupno približavala praksi već primljenih članica Europske unije u pogledu politike i stopa obvezne pričuve. Nova Odluka o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili obaviti plaćanje u kunama, stranoj gotovini i čekovima, kao i izmjene i dopune Odluke o uvjetima i vođenju računa nerezidenata u banci donijete su s ciljem pojednostavljivanja i liberalizacije nekih odredbi, u smislu daljnjeg približavanja međunarodnoj praksi i standardima Europske unije.
Na ovoj sjednici Savjet HNB-a odobrio je skupini trgovačkih društava iz koncerna Agram stjecanje više od 75 posto udjela u temeljnom kapitalu Nava banke d.d. Zagreb, te Alkom graditeljstvu d.o.o. Split stjecanje više od 20 posto udjela u kapitalu Credo banke d.d. Split, zaključuje se u priopćenju HNB-a. izvor: www.bankamagazine.hr