Sjedinjene Države i Kina bile su i prošle godine glavni partneri Europske unije u robnoj razmjeni sa svijetom, dok je na razini pojedinih članica, uključujući Hrvatsku, značajnu ulogu igrala trgovina s ostalim zemljama EU-a, izvijestio je u petak europski statistički ured.

Iako je SAD potvrdio poziciju najvećeg partnera EU-a u robnoj razmjeni sa svijetom, njegov se udio prošle godine smanjio na 15 posto, s 24 posto koliko je iznosio u 2002., primjećuju u Eurostatu.

Vrijednost robne razmjene EU-a i SAD-a iznosila je u 2014. ukupno 515,6 milijardi eura.

Udio drugoplasirane Kine povećan je pak prošle godine na 14 posto, sa sedam posto koliko je iznosio u 2002. Vrijednost robne razmjene EU-a i Kine dosegnula je prošle godine 467,3 milijarde eura.

Na trećem je mjestu trgovinskih partnera EU-a u robnoj razmjeni Rusija s udjelom od osam posto, a na četvrtom Švicarska sa 7-postotnim udjelom.

Najviše je EU prošle godine izvozio u svijet strojeve i transportnu opremu, na koje je otpadalo 42 posto ukupnog izvoza a činili su i značajnu stavku u uvozu, s udjelom od 27 posto, gotovo identičnom onom mineralnih goriva.

Ukupno je 28 zemalja EU-a u prošloj godini izvezlo robe u vrijednosti 4.636 milijardi eura, od čega u prosjeku 63 posto u druge zemlje članice. Najveći su udio ostale članice EU-a imale u robnom izvozu Slovačke, 84 posto. Slijedi Luksemburg s 83 posto, te Češka s 82 i Mađarska s 80 posto, pokazuju podaci Eurostata.

U hrvatskom su robnom izvozu ostale zemlje članice EU-a prošle godine imale udio od 63 posto, što odgovara prosjeku Europske unije. Sličan su udio bilježile i Španjolska, Danska i Bugarska.

Njemačka je pritom bila glavno izvozno odredište za čak 16 zemalja članica i činila je više od četvrtine robnog izvoza u slučaju Češke, Austrije, Mađarske, Poljske i Nizozemske.

Najveći je udio u hrvatskom robnom izvozu u prošloj godini imala Italija, od 14 posto, pokazuju podaci Eurostata.

I u stavci uvoza Njemačka je bila glavni partner za čak 15 zemalja članica, uključujući Hrvatsku u čijem je robnom uvozu najveće europsko gospodarstvo imalo udio od 15 posto.

Najveći je udio robnog uvoza iz drugih članica bilježila Estonija, od 82 posto, te Latvija i Luksemburg, od po 80 posto. I Hrvatska je među zemljama s izrazito visokim udjelom robnog uvoza iz ostalih članica EU-a, od 76 posto, koliko je on prošle godine iznosio i u Slovačkoj.

Samo je u Nizozemskoj i Grčkoj udio robnog uvoza iz ostalih zemalja EU-a bio manji od 50 posto, navode u Eurostatu.

Ukupno je na razini EU-a prošle godine uvezeno robe u vrijednosti 4.529 milijardi eura, od čega 63 posto iz drugih zemalja članica.

Kada je u pitanju ostatak svijeta, najviše se u EU prošle godine uvozila roba iz Kine, s udjelom od 18 posto u ukupnom EU-uvozu. Na drugom su mjestu Sjedinjene Države s 12 posto a na trećem Rusija s 11 posto u ukupnom robnom uvozu EU-a.