Rusija i Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) pokušavaju pronaći zajednički stav u trenutku kada su obje strane pod pritiskom zbog globalno slabe potražnje za crnim zlatom koja drži cijene tog energenta na niskim razinama, piše Wall Street Journal.

No, ruski ministar energetike Aleksandar Novak, koji se zalaže za čvršće veze s OPEC-om, signalizirao je da Rusija neće učiniti ono što žele neki OPEC-ovi tvrdolinijaši - smanjiti svoju proizvodnju.

Naime, ruska proizvodnje nafte u svibnju je porasla 1,2 posto i približila se, prema podacima ruskog ministarstva energetike objavljenim u utorak, postsovjetskoj rekordnoj razini od oko 10,77 milijuna barela dnevno.

Ministar Novak u srijedu bi se trebao sastati s tajnikom OPEC-a Abdallom Salem el-Badrijem, saudijskim ministrom nafte Alijem al-Naimijem i iranskim ministrom nafte Bijanom Zanganehom, te s nekim visokim dužnosnicima iz privatnog naftnog sektora.

"Nije planirano da se na sastancima razgovara o količinama proizvodnje", rekao je Novak prošlog tjedna za novinsku agenciju Interfax, "To je jednostavno razmjena informacija".

Čak i ako Rusija pristane smanjiti proizvodnju, upitno je hoće li ju vodstvo OPEC-a htjeti poslušati.

Naime, dužnosnici OPEC-a iz zemalja Perzijskog zaljeva, poput Kuvajta, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata - koje tvore jezgru kartela, u privatnim razgovorima kažu da ne vjeruju Rusiji koja je u prošlosti kršila obećanja.

Osim toga, OPEC je i sam blizu vlastite rekordne proizvodnje i očekuje se da će na sastanku u petak zadržati svoje vlastite razine proizvodnje na sastanku u petak. Kartel je prošle godine napustio svoju trenutne proizvodne kvote. Kartel je lani napustio svoju tradicionalnu poziciju pumpanja cijena i sada se fokusira na održavanje svog tržišnog udjela. To je povijesna odluka koja snažno utječe na naftnu industriju.

Mnogo je toga na kocki i za Rusiju i za OPEC. U posljednjih 11 mjeseci cijene nafte pale su više od 40 posto, s visokih 115 dolara u srpnju prošle godine na sadašnjih oko 65 dolara za barel. To je rezultat povećane američke proizvodnje nafte iz škriljca nafte, ime je preotet dio državnih prihoda Rusije i članica OPEC-a.

Rusija je značajan saveznik za OPEC. Njena proizvodnja premašuje čak i saudijsku i kartel bi ojačao gotovo za trećinu ako bi udružili snage.

No, Rusija oduvijek odbija podvrgnuti svoju naftnu politiku OPEC-ovoj politici kvota. Kada cijene nafte padaju, Rusija manjak prihoda nastoji nadoknaditi povećanom proizvodnjom.

Nafte i prirodni plin sada su gotovo jedini izvor deviza za Rusiju, rekao je Denis Davidov, ekonomist Nordea Banka iz Moskve.

Tu su i geopolitičke okolnosti. Najveći utjecaj u OPEC-u ima najveći proizvođač, Saudijska Arabija, koja je vjeran saveznik SAD-a. A odnosi ruskog predsjednika Vladimira Putina i Zapada su gotovo potpuno urušeni zbog ruske aneksije Krim i drugih akcija u Ukrajini, što je dovelo do američkih i europskih sankcija.

Rusija pozorno prati odluke kartela. Ruski dužnosnici zatražili su da Saudijska Arabija obuzda svoju proizvodnju i prilagodi je siromašnijim članicama OPEC-a poput Venezuele, koje žele smanjiti svjetsku proizvodnju kako bi povisile cijene.

O pretjeranoj globalnoj proizvodnji nafte razgovaralo se prošlog mjeseca u sjedištu kartela u Beču. Svijet trenutno proizvodi više od 95 milijuna barela nafte dnevno - prema Međunarodnoj energetskoj agenciji to je dva milijuna barela dnevno više od potražnje.

Sastanak je sazvala Venezuela kako bi se predložila neobvezujuće rješenja i uključili drugi proizvođači koji nisu članovi OPEC-a, kao što su Kazahstan i Brazil, tvrde upućeni. Bio je to radni sastanak, na kojem nisu sudjelovali dužnosnici koji kreiraju politiku.

Sudionici su raspravljali o zajedničkoj izjavi i razgovori nisu otišli dalje, a završeni su nakon dva dana, 13. svibnja, navodi izvor.

Dužnosnik OPEC-a potvrdio je da je sastanak održan. Glasnogovornica ruskog ministarstva energetike izjavila je da je OPEC tražio od Rusije da se ne objavljuju pojedinosti.

U utorak je venezuelanski ministar nafte Asdrúbal Chavez pozvao na trajno zasjedanje radne grupe OPEC-ovih i ne-OPEC-ovih predstavnika, pohvalivši ideju sporazuma i „aktivnu suradnju među svim proizvođačima". Rusiji je ideja koordinacije s OPEC-om zanimljiva.

U 2001., kada su cijene nafte pale na 18 dolara za barel, saudisjki ministar Al-Naimi prijetio je ratom cijena ako se Rusija ne pridružiti OPEC-ovom rezanju proizvodnje. Moskva je smanjila izvoz, ali uglavnom zato što su neka njena crpilišta smrznuta tijekom zime.

Na sastanku OPEC-u Alžiru, u prosincu 2008., tadašnji ruski ministar energetike Sergej Shmatko izjavio je da će Rusija u 2009. smanjiti proizvodnju za jedan posto, a OPEC je pristao smanjiti proizvodnju za 2,2 milijuna barela dnevno. No, Rusija je, umjesto da smanji, iduće godine povećala proizvodnju 1,5 posto.

"Čuli smo izjave o mogućoj koordinaciji mnogo puta, ali takvu koordinaciju nikada nismo vidjeli. Rusija nikada nije namjerno pristala na smanjenje proizvodnje nafte", zaključuje Aleksej Kokin, energetski analitičar Uralsib Capitala.