Gotovo 70 posto građana Hrvatske redovito štedi i pritom mjesečno u prosjeku izdvaja 457 kuna, što je 15 kuna više nego tijekom prošle godine, pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe.

Najviše štediša odnosno gotovo svaki drugi, odlučuje se na klasičnu štednju, a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice, dobrovoljna mirovinska štednja i investicijski fondovi.

Muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češće od muškaraca odlučuju za dobrovoljnu mirovinsku štednju i životna osiguranja.

Slično Hrvatskoj, i u drugim zemljama srednje i istočne Europe klasična štednja je najzastupljenija: gotovo 80 posto Austrijanaca i više od 50 posto Slovaka koristi taj oblik štednje. Česi najviše koriste mirovinska osiguranja koja podupire država, Mađari i Srbi preferiraju životno osiguranje, dok Rumunji svoju ušteđevinu najviše ulažu u zlato ili druge plemenite metale.

Kao primarni motiv štednje građani Hrvatske ističu potrebu stvaranja financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija. Slijede stvaranje zaliha za "stare dane" te potreba manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja. Dio građana motiviran je za štednju kako bi si "kasnije mogao nešto priuštiti", a nakon toga motiv je želja za putovanjima. Manji dio ispitanika jednostavno je izjavio da štedi bez posebnog razloga.

Žene su štedljivije i mjesečno u prosjeku izdvajaju 50 kuna više od muškaraca, ali su nezadovoljnije ušteđenim iznosom - samo ih je 26 posto, za razliku od 37 posto muškaraca, zadovoljno ušteđenim iznosom.

Istraživanje je pokazalo da najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, u prosjeku 561 kunu mjesečno. Oni između 15 i 29 godina prosječno mjesečno štede 383 kune, a stariji od 50 godina 402 kune.

Među zemljama srednje i istočne Europe po iznosu koje štediše u tim zemljama mjesečno izdvajaju prednjači Austrija sa 188 eura. Slijede Slovaci s 96 eura te Česi sa 75 eura. Iza Hrvata, koji mjesečno prosječno uštede oko 60 eura, su Mađari sa 49, Rumunji sa 41 i Srbi s 35 eura.