Ministar financija Boris Lalovac izvijestio je u ponedjeljak novinare u Banskim dvorima da je deficit državnog proračuna za 2014. godinu, prema prvim preliminarnim podacima Ministarstva te prema nacionalnoj metodologiji izračuna, dosegnuo 12,8 milijardi kuna.

To predstavlja 3,8 posto BDP-a.

Deficit je znatno manji nego što se očekivalo, rekao je Lalovac, budući da je očekivani deficit prema rebalansu proračuna provedenom u prosincu bio 15,6 milijardi kuna.

Još početkom prosinca ministar financija objavio je da deficit proračuna iznosi 9,4 milijarde kuna, izrazivši tada uvjerenje da neće doći do "eksplozije" proračunske potrošnje te da će financijski 2014. završiti puno bolje nego je planirano. Tada je rekao da bi deficit mogao iznosti 12 do 12,5 milijardi kuna, odnosno oko tri milijarde manje nego je predviđeno rebalansom proračuna za 2014.

"Kada vidimo da smo 2013. imali deficit od 16,2 milijarde kuna, pokazuje se da Vlada javne financije drži pod kontrolom usprkos brojnim problemima koji proizlaze iz slabe gospodarske aktivnosti", ocijenio je u ponedjeljak Lalovac.

Kaže da je ostvareni deficit vrlo blizu prvotno planiranom, što po njegovom mišljenju znači da Vlada ima dobre pretpostavke kako bi deficit u 2015. bio ostvaren prema planu te da ne bude rebalansa.

Podsjetimo, u rebalansu proračuna provedenom u ožujku 2014. godine Vlada je procjenjivala deficit u 2014. u visini od 13,7 milijardi kuna, odnosno 4,1 posto BDP-a.

Govoreći o postignutim uštedama, Lalovac je rekao da su ih ostvarila sva ministarstva. Pritom su, u odnosu na rebalansirani iznos proračuna, rashodi za plaće niži za 180 milijuna kuna, materijalni troškovi za 610 milijuna, a kamata za 680 milijuna. Na raznim nabavkama ušteđeno je 440 milijuna kuna, ostali rashodi niži su za 600 milijuna, a subvencije za 165 milijuna.

Lalovac naglašava da je ukupni trošak za bruto plaće u 2014. godini iznosio 21,4 milijarde kuna, što je na razini 2008. godine, a materijalni rashodi 7,5 milijardi kuna te su na toj razini zadnji puta bili 2007. godine. S druge strane, povećanje rashoda u odnosu na te predkrizne godine bilježi se kod kamata koje su, po njegovim riječima, 2007. godine iznosile 5 milijardi kuna, a 2014. godine 10 milijardi kuna.

Kako se doznaje iz Ministarstva financija, deficit državnog proračuna prema Eurostatovoj metologiji znat će se za mjesec i pol dana. Eurostatova obračunska metodologija, za razliku od nacionalne (cash metodologije), u proračunski deficit ubraja dugove javnih poduzeća kao što su HŽ, HAC, ARZ, državna jamstva i dugove zdravstva. No, u Ministarstvu financija napominju da je zdravstveni sustav veći dio svojih obveza podmirio.

Po preporukama Europske komisije (EK) u sklopu procedure prekomjernog deficita (EDP), Hrvatska je u prošloj godini proračunski deficit morala smanjiti za 2,3 postotna boda na 4,6 posto BDP-a, a u 2015. se očekuje njegovo daljnje smanjenje na 3,5 posto te u 2016. godini na 2,7 posto BDP-a.

Kako se doznaje, Ministarstvo financija će predstavnicima EK između 15. i 20. siječnja prezentirati podatke o deficitu, a u Ministarstvu se nadaju da neće biti dodatnih mjera u sklopu EDP-a koje bi Komisija uvela Hrvatskoj za 2015. godinu.

Također, ističu da pored ušteda postignutih u 2014., u državnom proračunu postoji dodatni potencijal ušteda između 500 milijuna i 1 milijarde kuna.