Ministarstvo financija uputilo je u javno savjetovanje nacrt prijedloga novog zakona o hrvatskom investicijskom računu, koji je namijenjen isključivo građanima za ulaganja u financijske instrumente uz porezne pogodnosti i minimalne administrativne naknade, rečeno je u petak u Ministarstvu financija.

Predstavljajući prijedlog tog zakona, državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule naglasio je da je to novost u hrvatskom financijskom sustavu, u skladu sa strategijom razvoja tržišta kapitala i EU preporukama, ali i rezultat snažnog hrvatskog gospodarstva te iskoraka na tržištu kapitala i u financijskoj pismenosti.

Hrvatski investicijski račun (HRI) može otvoriti svaki odrasli građanin, pa i za svoju maloljetnu djecu, a u tom "poticajnom modelu" može se i štedjeti, rekao je Bule.

"Ova mjera po važnosti ide uz bok državnih ili narodnih obveznica, za koje su građani pokazali veliko zanimanje i kojima je u 20 izdanja ostvareno oko 16 milijardi eura. Ovo je i korak dalje, da i građani imaju koristi od rasta hrvatskog gospodarstva ulaganjem u dionice domaćih kompanija putem tog računa, a i obveza je da 20 posto njihovih ulaganja mora biti u domaće kompanije koje su na burzi", naglasio je Bule.

Objasnio je da se radi o posebnom osobnom račun, ne o običnom transakcijskom, te da će se moći će otvoriti kod posrednika - banaka, investicijskih društava i sl, - koji su za to svi jako zainteresirani, istaknuli su Bule i članice Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Anamarije Staničić i Martine Verić.

Hanfa je kao regulatorno tijelo bila aktivno uključena u izradu zakona, kojeg će i nadzirati, dok će registar uplata i isplata po tom računu voditi SKDD.

"Građani će moći otvoriti samo jedan takav osobni račun na svoje ime, s limitom od 200.000 eura cjeloživotno (ili do smrti), a ako u pet godina stalno uplaćuju novac na taj račun a ne podižu ga, onda se taj limit povećava za 50.000 eura, odnosno na ukupno 250.000 eura", objasnio je.

I Bule i članice Hanfe Staničić i Verić naglasili su pritom da je riječ o novoj usluzi za sve male ulagače, odnosno građane, jer nije ograničena minimalnim iznosom ulaganja.

Bez obzira na to kakve će prinose ulaganjima ostvariti, istaknuli su, neće plaćati porez, s time da se prinosi ne oduzimaju od ukupnih 200.000 eura koje mogu uplatiti tijekom života, a taj iznos ne može se ni prekoračiti jer će ih u suprotnom na to upozoriti posrednik kod kojega su otvorili račun.

Isplatu sredstava moći će tražiti kad god, pri čemu su i isplate oslobođene oporezivanja, dodao je Bule.

Verić je istaknula i da građani sami mogu birati u što će se ulagati novac koji su uplatili na taj račun, ili ako žele to će za njih u dogovoru odabrati njihovi posrednici.

Nacrt prijedloga zakona u javnom je savjetovanju do 23. kolovoza, a očekuje se da bi mogao stupiti na snagu 1. siječnja 2027. godine

Hrvatska do sada nije imala takav zakon niti račun, a nema ga još puno ni zemalja članica EU-a, odnosno, kako je naveo Bule, do sada ih je 12 to uvelo ili je u postupku uvođenja.

Iznio je primjer Švedske gdje je otvoreno na stotine takvih računa, kao i procjene da se u prve dvije godine po tim računima očekuje uplate od 200 do 600 milijuna eura.

Izrazio je i očekivanje da će taj model ulaganja povećati likvidnost tržišta kapitala.