Prihvaćanje šireg europskog okvira nacionalne statistike omogućuje dobivanje cjelovite slike državnih financija, a zahvaljujući kvalitetnijim informacijama Ministarstvo financija bi u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom moglo više pozornosti posvetiti fiskalnim rizicima u okviru politike upravljanja javnim dugom, ocjene su iz aktualnog osvrta Instituta za javne financije o promjenama metodološkog obuhvata javnog duga i proračunskog deficita.

Državni zavod za statistiku prošlog je tjedna objavio Izvješće o prekomjernome proračunskome deficitu i razini duga opće države za razdoblje 2010-13., po prvi put po metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010) i Eurostat-ovom Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Primjena nove metodologije statistički je povećala deficit konsolidirane opće države 2013. za više od milijardu kuna, na 17,2 milijardi ili sa 4,9 na 5,2 posto BDP-a, dok je dug konsolidirane opće države porastao sa 66,7 na 75,7 posto BDP-a, na 250 milijardi kuna.

"Prihvaćanje šireg europskog okvira nacionalne statistike omogućuje dobivanje cjelovite slike državnih financija. Uključivanje institucija koje posluju izvan proračuna u obuhvat opće države pomaže ublažavanju fiskalnih rizika i stabilnosti javnih financija. Zahvaljujući kvalitetnijim informacijama, Ministarstvo financija bi u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom moglo više pozornosti posvetiti fiskalnim rizicima u okviru politike upravljanja javnim dugom", navode u svom osvrtu Ante Bajo s Instituta za javne financije i Marko Primorac sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Te bi dvije institucije, smatraju, mogle zajedno izraditi testove osjetljivosti koji bi uključivali i simulaciju realizacije kreditnog rizika pravnih osoba koje nisu u sustavu proračuna, ali bi nastupanje kreditnog rizika (država, umjesto poduzeća, pokriva trošak kredita) moglo rezultirati izravnom (ili neizravnom) državnom potporom. To se u prvom redu, dodaju, odnosi na društva u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave.

Napominju kako je novi obuhvat duga i proračunskog deficita opće države primarno proširen obvezama javnih poduzeća - HŽ Infrastruktura, HRT, HAC i Autocesta Rijeka - Zagreb - koja su sad svrstana u sektor središnje države. Dodatni razlog povećanju deficita i duga opće države je proširenje obuhvata duga jedinica lokalne samouprave.

Primjena nove metodologije statistički je povećala deficit konsolidirane opće države 2013. za više od milijardu kuna, na 17,2 milijardi ili sa 4,9 na 5,2 posto BDP-a.

Najveći utjecaj na povećanje deficita za 2013. imalo je uključivanje HAC-a i Autoceste Rijeka - Zagreb u obuhvat opće države (337 milijuna kuna) te revizija bruto investicija u fiksni kapital u iznosu od 461 milijuna kuna.

Osvrćući se pak na rast konsolidiranog duga opće države napominju kako je samo u 2013. razlika između starog i novog načina obračuna iznosila gotovo 30 milijardi kuna. Prema novoj metodologiji dug konsolidirane opće države porastao je na 250 milijardi kuna, sa 66,7 na 75,7 posto BDP-a, isključivo zbog povećanja obuhvata podsektora središnje države (uključivanja kredita javnih društava u obuhvat javnog duga).

Prema projekcijama Ministarstva financija, proračunski deficit u 2014. iznosit će oko 19 milijardi kuna ili 5,8 posto BDP-a, a konsolidirani dug opće države 268,6 milijardi kuna, što je 81,8 posto BDP-a.

Nadalje, značajne su razlike prisutne i kod veličine duga lokalnog sektora. Prema staroj metodologiji ukupan dug lokalnog sektora u 2012. je bio 1,9 milijardi kuna, a prema novoj (zbog šireg obuhvata) bio je gotovo 4,3 milijardi kuna, dok 2013. prelazi razinu od 5 milijardi kuna (1,5 posto BDP-a).

Napominju kako su značajne i razlike u veličini rashode za kamate. Prema novoj metodologiji rashodi za kamate rastu u 2013. na 11,1 milijardi kuna, dok su u 2014. procijenjeni na 13,2 milijardi kuna (oko 4 posto BDP-a).