Gotovo polovica zaposlenih u Hrvatskoj na poslu je najčešće produktivna manje od šest sati dnevno, na druženje s kolegama u prosjeku se troši 43 minute, surfanje internetom 29, a na dopisivanje s prijateljima i obitelji 21 minuta, pokazala je anketa portala MojPosao na više od 800 ispitanika.

Prema anketi, nešto manje od polovice anketiranih (47 posto) priznaje kako je na poslu najčešće produktivno manje od šest sati na dan, trećina je izjavila (37 posto) da joj produktivnost traje šest do osam sati dnevno, a čak 16 posto ispitanika produktivno je i više od osam sati.

Nadalje, polovica anketiranih, njih 51 posto, neproduktivna je dva ili više sati u danu, dok je prosječno vrijeme "zabušavanja" dva i pol sata.

Najviše vremena tijekom dana zaposleni odlaze na druženje s kolegama, u prosjeku 43 minute, zatim na surfanje na internetu 29 minuta te dopisivanje s prijateljima i obitelji za što troše 21 minutu.

S druge strane, najmanje vremena zaposlenicima odlazi na privatne telefonske razgovore, 14 minuta, ali i obavljanje privatnih poslova izvan ureda na koje potroše 15 minuta. Zanimljivo je kako na društvene mreže ispitanici troše svega 17 minuta svoga vremena.

Anketa je pokazala i da se druženje s kolegama, unatoč uvriježenom mišljenju, ne odvija po kafićima, barem ne u većini slučajeva. Tek svaki četvrti ispitanik s kolegama odlazi na kavu (24 posto). Za razliku od njih, ostali ispitanici svoje mjesto za druženje pronalaze u zajedničkim prostorima tvrtke (62 posto) ili u samom uredu (50 posto), a tek ponekad (25 posto) druženje postane ‘produžena′ pauza za obrok.

Za vrijeme radnog vremena najčešće obavljamo neodgodive privatne obveze

Iako privatne poslove izvan ureda obavlja tek polovica ispitanika (51 posto) takve situacije su rijetke - nekoliko puta mjesečno ili rjeđe. Najčešće uključuju neke neodgodive obaveze kao što su odlasci liječniku ili ishođenje osobnih dokumenata.

Aktivnosti koje nisu vezane uz posao ispitanici prvenstveno koriste kao odmor od radnih zadataka (65 posto). Trećina ispitanika (34 posto) trati vrijeme na ostale aktivnosti jer smatraju da nisu dovoljno plaćeni za posao koji obavljaju, dok ih slično toliko (32 posto) smatra kako za privatne poslove nemaju vremena nakon radnog dana te ih moraju obaviti u radno vrijeme.

Svaki četvrti ispitanik (25 posto) na poslu jednostavno nema dovoljno posla pa vrijeme krati drugim stvarima, a svaki peti (20 posto) izjavljuje kako su mu zadaci koje ima dosadni i nemotivirajući.

Isto tako, dvije trećine ispitanika (63 posto) izjavilo je kako aktivnosti nevezane za posao ne utječu na njihovu produktivnost. Svaki četvrti ispitanik (26 posto) izjavio je kako takve aktivnosti povećavaju njihovu produktivnost, dok ih je 11 posto priznalo da im takve ‘smetnje′ smanjuju produktivnost tijekom radnog dana.

Općenito gledajući, polovica ispitanika (50 posto) zadovoljna je svojom produktivnošću, četvrtina (24 posto) smatra kako bi mogli biti produktivniji, dok ih 26 posto smatra da su i previše produktivni te da bi trebali usporiti.

Rast produktivnosti, pokazala je anketa, poslodavci bi kod ispitanika mogli postići višim plaćama (69 posto) ili zanimljivijim radnim zadacima (45 posto). Veća svrhovitost radnih zadataka kao i priznanje nadređene osobe povećalo bi produktivnost kod svakog trećeg ispitanika (35 posto, odnosno 34 posto).

Općenito, bolji odnos s nadređenima doveo bi do povećanja produktivnost kod četvrtine (26 posto) ispitanika, dok je najmanje onih koji bi postali produktivniji zbog poboljšanih odnosa s kolegama (21 posto).