Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić rekao je u ponedjeljak kako je Idućih deset godina hrvatske ekonomije, s obzirom na sve dosad ostvarene ciljeve, razdoblje u kojem se isključivo treba fokusirati na pitanje produktivnosti.

Na konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo - produkitvnost kao preduvjet rasta" Ćorić je istaknuo kako je produktivnost tema kojom bi svi gospdodarstvenici i nositelji ekonomskih politika trebali biti potpuno zaokupljemi idućih deset godina,

S obzirom da na trenutne ovogodišnje pokazatelje vjerujemo da će inflacija biti značajno manja od ranije predviđenih 4,9 posto, da će ekonomski rast premašiti dva posto, i da ćemo tako stvoriti dobre temelje za iduću godinu, kazao je Ćorić.

Ističe kako je Hrvatska od 2016. do 2026. godine ostvarila vrlo dobre ekonomske rezultate, te je uz Poljsku, Cipar i Maltu, ostvarila najveći kumulativni rast, što je dobra baza za daljnji rast te prostor za povećanje produktivnosti u realnom sektoru i optimizacijom procesa u državnoj administraciji.

Podsjeća kako je 84 posto ovogodišnjeg državnog proračuna fiksno, a prosjeci u članicama EU su od 75 do 78 posto.

Ako Hrvatska u određenom razdoblju ne postigne značajan rast produktivnosti ekonomije, taj fiksni dio će dodatno porasti, i dovest ćemo se u situaciju da svako pravo jedne interesne skupine moramo financirati smanjivanjem prava druge interesne skupine, upozorio je ministar Ćorić.

Kao ključ rješenja vidi kontinuiran dijalog poduzetničke zajednice i hrvatske Vlade.

S obzirom na trenutno stabilnu situaciju u kojoj se nalazimo i stabilne perspektive za iduću godine pozivam hrvatske poduzetnike da otvorimo sve komunikacijske kanale, kako bi u narednom razdpoblju napravili sve što je potrebno za iskorak u produktivnosti gospodarstva, jer alternativa tome nije dobra, istaknuo je ministar Ćorić.

Predsjednica uprave Podravke Martina Dalić u panel-raspravi kazala je kako se u ovoj godini pokazalo da su se u dobroj mjeri iscrpili efekti rasta plaća iz prethodnog razdoblja, te da je neizvjesnost velika, s obzirom na dva velika rata u okruženju.

Smatra kako je jedan od preduvjeta i pravednost poreznoga sustava te jednak odnos prema svim skupinama koje plaćaju porez te je upozorila da postoje znakovi da pozornost porezne uprave nije jednako raspoređena, te da efikasnijom naplatom poreza država može doći do većih prihoda, a društvo do većeg osjećaja pravednosti.

Dodala je kako je povećanje produktivnosti dvosmjeran proces u kojem svoj doprinos, osim privatnog treba dati državni sektor i to u različitim segmentima, poput povećanja efikasnosti državne administracije, a ne samo u poreznoj politici.

Predsjednik uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi ocijenio je da hrvatske kompanije imaju prostora za rast, a također je upozorio kako postoje dvije Hrvatske, jedna koja plaća porez, i druga koja ne plaća, te da "domoljublje nije ruka na srcu, i tko će glasnije pjevati himnu, već i tko plaća veći porez te tko će više zapošjavati i časno plaćati ljude".

Većinski dioničar Bosqar Investa Stjepan Orešković upozorio je kako je EU 2009. godine bila na razini od 113 posto američkog BDP-a i bila je ekonomska velesila.

Europska automobilska industrija žali se da se ne može nositi s konkurencijom iz Kine, a u zadnjih nekoliko godina masovno su si isplaćivali dobit, podizali cijene u kategorijama u kojima su mogli imati velike profitne marže, a nisu ništa ulagali u tehnologiju, razvoj i istraživanja, dok su konkurenti to radili, ocijenio je Orešković.

Predsjednik uprave Žito grupe Marko Pipunić smatra kako su neki od preduvjeta povećanja produktivnosti korištenje novih tehnologija, poput robotizacije i digitalizacije, pri čemu se ne smije zanemariti socijalnu komponentu.

Roboti mogu zamijeniti puno ljudi i lako je zamijeniti ljude, ali oni imaju svoje obitelji i trebaju posao. Najlakše je zamijeniti ljude i poslati ih kući, ali uloga poslodavaca i menadžera nije samo stvoriti novu vrijednost, već i pronaći posao za ljude koje će zamijeniti tehnologija, ocijenio je Pipunić.