U eurozoni je u travnju prekinuto 4-mjesečno razdoblje deflacije, s obzirom da su potrošačke cijene ostale nepromijenjene u usporedbi s istim lanjskim mjesecom, pokazale su u četvrtak prve procjene Eurostata, ukazujući na slabljenje rizika duljeg razdoblja pada opće razine cijena.

U travnju su tako potrošačke cijene, mjerene harmoniziranim indeksom (HICP), ostale nepromijenjene u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, nakon što su u ožujku na godišnjoj razini skliznule za 0,1 posto, objavio je europski ured za statistiku u prvim procjenama.

Kao i prethodnih mjeseci, najveći uteg cijenama u travnju su ponovno bili energenti, s padom cijena od 5,8 posto na godišnjoj razini, nakon 6-postotnog pada u ožujku, pokazale su prve procjene Eurostata.

Prve procjene o inflaciji bit će dobro primljene u Europskoj središnjoj banci (ECB), koja je u ožujku pokrenula izdašan program kvantitativnog ublažavanja kako bi poduprla aktivnosti u gospodarstvu i suzbila prijetnju produljenog pada opće razine cijena u 19-članom gospodarstvu. ECB u srednjoročnom razdoblju cilja inflaciju od nešto ispod dva posto.

Ekonomisti se boje deflacije gotovo jednako kao i galopirajuće inflacije, jer su kupci u uvjetima smanjenja opće razine cijene skloni odgađati kupovine u očekivanju da će cijene još više padati. To vodi u spiralu dodatnog slabljenja potražnje, usporavanja gospodarskih aktivnosti i do daljnjeg povećanja nezaposlenosti.

Po riječima ekonomista, inflacija bi trebala postati očigledno pozitivna u drugoj polovini 2015. godine, jer će utjecaj cijena energenata, pod utjecajem oštrog pada cijena nafte započetog u lipnju prošle godine, predstavljati manji uteg cijenama.

Temeljna inflacija u eurozoni, nakon što se isključi utjecaj promjenjivih cijena energije i neprerađene hrane, u travnju je pak ostala nepromijenjena na godišnjoj razini, na 0,6 posto, pokazalo je izvješće Eurostata.