U Hrvatskoj su u svibnju potrošačke cijene ostale nepromijenjene u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok su na mjesečnoj razini porasle za 0,4 posto, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

To ukazuje na blago popuštanje deflacijskih pritisaka, s obzirom da su u travnju potrošačke cijene pale za 0,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

U svibnju su na godišnjoj razini najviše pale cijene prijevoza, 4,1 posto, pri čemu su cijene goriva potonule 5,9 posto.

Slijede cijene odjeće i obuće s padom od 0,4 posto, dok su cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva oslabile za 0,2 posto. Za toliko su pale i cijene pokućstva te opreme za kućanstvo, dok su cijene ostalih dobara i usluga skliznule za 0,1 posto.

S druge strane, najviše su porasle, za 4,2 posto na godišnjoj razini, cijene rekreacije i kulture, a s rastom od 2,3 posto slijede cijene komunikacije. Cijene alkoholnih pića i duhana porasle su, pak, za 2 posto, restorana i hotela za 1,4 posto, a zdravlja za 1,1 posto.

Cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje u strukturi potrošačke košarice imaju najveći udio od gotovo 30 posto, porasle su za 0,5, a obrazovanja 0,1 posto.

"U skladu s našim očekivanjima, posljednji podaci DZS-a pokazuju godišnju stagnaciju potrošačkih cijena u svibnju te njihov blagi rast na mjesečnoj razini", navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

I dok su na godišnjoj razini stagnirale, u svibnju su potrošačke cijene u odnosu na travanj porasle za 0,4 posto.

Pritom su na mjesečnoj razini najviše porasle cijene prijevoza, za 2,4 posto, zbog skoka cijena goriva za prijevozna sredstva za 4,9 posto. Cijene odjeće i obuće porasle su na mjesečnoj razini za 0,9 posto, a slijedile su cijene rekreacije i kulture, s rastom za 0,4 posto.

Cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva porasle su, pak, 0,3 posto, kao i cijene komunikacija te restorana i hotela. Cijene zdravlja porasle su na mjesečnoj razini za 0,2 posto, dok su cijene pokućstva i opreme za kućanstvo ojačale 0,1 posto.

Cijene alkoholnih pića i duhana, kao i cijene obrazovanja ostale su na mjesečnoj razini nepromijenjene, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića pale za 0,3 posto, a cijene ostalih dobara i usluga za 0,1 posto.

Očekuje se nastavak deflacijskih pritisaka

Većina domaćih makroekonomista u ovoj godini očekuje stagnaciju potrošačkih cijena ili blagu deflaciju.

"U idućim mjesecima očekujemo nastavak deflatornih pritisaka na godišnju promjenu razine cijena koji će pristizati od nižih cijena plina za kućanstva, uvedenih 1. travnja, te na razini cijele 2015. godine očekujemo stagnaciju ukupnih potrošačkih cijena u odnosu na prosječne cijene u 2014.", zaključuju analitičari RBA.

U prvih pet mjeseci ove godine potrošačke su cijene bile 0,3 posto niže u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što upućuje na nastavak deflacije. Lani su, naime, potrošačke cijene pale za 0,2 posto u odnosu na 2013., pa će 2014. ostati zapamćena kao prva deflacijska godina u povijesti zemlje.

Deflacija je, kažu makroekonomisti, posljedica slabe domaće potražnje, ali i uvezenih deflatornih pritisaka zbog pada cijena nafte i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu.