U rujnu su potrošačke cijene u Hrvatskoj pale za 0,2 posto na godišnjoj razini, već osmi mjesec zaredom, što je posljedica slabe domaće potražnje i deflatornih kretanja u okruženju.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u rujnu su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na kolovoz za 0,7 posto, dok su u odnosu na rujan prošle godine pale za 0,2 posto.

To je već osmi mjesec zaredom kako cijene padaju na godišnjoj razini, pri čemu se pad nešto usporio, s obzirom da je u kolovozu iznosio 0,3 posto.

Nastavak deflatornih kretanja bio je očekivan. "Slaba domaća potražnja, uz dio uvezenih deflatornih pritisaka iz zemalja u okruženju, podržavaju nastavak pada cijena na godišnjoj razini", navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Najviše su, 2,3 posto na godišnjoj razini, pale cijene obuće i odjeće te cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje u strukturi potrošačke košarice čine udio od gotovo 30 posto.

S padom od 0,7 posto slijede cijene ostalih dobara i usluga, dok su cijene pokućstva i opreme za kuću pale 0,5, a cijene prometa 0,3 posto.

S druge strane, najviše su na godišnjoj razini, 3,6 posto, porasle cijene rekreacije i kulture, a slijede cijene alkoholnih pića i duhana, s porastom od 2,9 posto.

Cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva porasle su po stopi od 1,5 posto, kao i cijene zdravstva.

Cijene komunikacija porasle su na godišnjoj razini za 0,3, a obrazovanja za 0,1 posto.

U prvih devet mjeseci ove godine potrošačke su cijene u prosjeku bile za 0,3 posto niže u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a pad cijena osam mjeseci zaredom nije zabilježen otkad su dostupni podaci DZS-a.

"Unatoč izostanku pritiska na rast cijena sa strane domaće potražnje, do kraja ove godine očekujemo iščezavanje negativnih godišnjih stopa rasta potrošačkih cijena. Stoga bi na razini cijele godine potrošačke cijene mogle zabilježiti stagnaciju u odnosu na 2013.", zaključuju analitičari RBA.