U slučaju ruskog plinskog embarga cijena plina zabilježila bi snažan rast.
Eskalacija nasilja u Ukrajini te ruske prijetnje Europi novom plinskom krizom najviše bi koristile energetskim kompanijama te onima koje imaju široki portfelj poslovanja, smatraju domaći analitičari.

Novi val neizvjesnosti oko ukrajinske krize već danima snižava burzovne indekse u Europi i Sjedinjenim Državama. Novi razlog za brigu europskim investitorima došao je i u vidu prijetnje iz Kremlja da će Rusija reducirati isporuke plina Europi ako Ukrajina ne plati svoj dug za plin. U takvim okolnostima njemački je burzovni indeks DAX u prijepodnevnom dijelu trgovanja oslabio gotovo jedan posto, a pad su predvodile dionice iz sektora putovanja, zatim proizvođača automobila i auto-dijelova te tehnoloških kompanija.

Milan Senjanović, voditelj front-officea Hypo-Alpe-Adria Investa smatra da do ostvarenja prijetnji o prekidu isporuke plina prema Europi, barem za sada, neće doći jer takav razvoj događaja nikome ne odgovara. "U slučaju da zaista dođe do eskalacije, najviše bi naravno bile pogođene one kompanije, neovisno o sektoru, koje ovise isključivo o dostavi ruskog plina, a kojeg ne bi mogle supstituirati iz drugih izvora. Najviše koristi imale bi kompanije iz energetskog sektora i to one koje bi mogle u kratkom roku podići kapacitete proizvodnje, jer bi cijena plina, kao i većine drugih energenata, u slučaju uvođenja embarga nedvojbeno zabilježila snažan rast", ocjenjuje Senjanović.

Ukoliko situacija nastavi ključati, moglo bi doći do određenog prelijevanja iz volatilnih industrija u tzv. sigurne luke od kojih je zlato prvi primjer, a time i kompanije koje se bave njegovom ekstrakcijom, kaže Igor Gvozdanović, predsjednik Uprave Platinum Investa. "Čini se da bi dugoročno mogle profitirati neke američke multinacionalne kompanije obzirom da EU traži način smanjenja ovisnosti o ruskom plinu i nafti, a jedan od načina je uklanjanje izvoznih kvota za plin proizveden u SAD-u", zaključuje Gvozdanović.