Tvrtka Nord Stream 2 AG, vlasnik plinovoda Sjeverni tok 2, podnijela je na europskom sudu tužbu protiv EU-a, osporavajući pravnu osnovu odluke o potpunoj obustavi uvoza ruskog plina, uz tvrdnju da se de facto svodi na izvlaštenje, bez ikakve kompenzacije, pokazali su službeni dokumenti.

EU je ove godine usvojio uredbu koja predviđa potpunu obustavu uvoza ruskog plina do konca 2027., uz obrazloženje da želi umanjiti ruske proračunske prihode za financiranje rata u Ukrajini.

Nord Stream 2 AG sa sjedištem u Švicarskoj sada je pred Općim sudom EU-a podigao tužbu protiv Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije, zatraživši poništenje uredbe, tvrdeći da zabrana uvoza u načelu podrazumijeva izvlaštenje.

"Tužitelj navodi da mu uredba u principu onemogućuje da svoj plinovod upotrebljava u komercijalne svrhe. To predstavlja de facto izvlaštenje, bez ikakve kompenzacije", stoji u tužbi.

Zabrana uvoza blokirala je mogućnost ponovnog otvaranja sustava Sjeverni tok, dvaju dvocjevnih plinovoda na dnu Baltičkog mora. Sjeverni tok 1 sastojao se od dviju cijevi i isporučivao je ruski plin u Njemačku od 2011. odnosno 2012. godine, uz ukupan transportni kapacitet od 50 milijardi kubičnih metara plina godišnje.

Plinovod Sjeverni tok 2 trebao je udvostručiti isporuke i završen je pred kraj 2021., uz ulaganja od gotovo 10 milijardi eura. Njemačke vlasti u više su navrata odgađale izdavanje dozvola za početak rada, a projekt je stavljen na led nakon što su ruske postrojbe u veljači 2022. ušle u Ukrajinu.

Članovi su konzorcija Nord Stream AG, vlasnika Sjevernog toka 1 i 2, ruska državna plinska kompanija Gazprom s udjelom od 51 posto, te njemačke energetske tvrtke Wintershall Dea i E.ON, francuski Engie i nizozemski Gasunie koji su postali suvlasnici na temelju sufinanciranja projekta.

U tužbi Nord Stream 2 AG navodi i da zabrana uvoza ruskog plina mjera ima obilježja sankcija, a uvođenje takvih mjera, prema pravu Europske unije, moraju odobriti sve zemlje članice.

EU je odluku o zabrani uvoza usvojio na temelju odredbe koja zahtijeva podršku tek pojačane kvalificirane većine članica Unije, nastojeći ′premostiti′ protivljenje Mađarske i Slovačke.

"Odabir neprikladne pravne osnove čini tu uredbu ništetnom", stoji u tužbi, koja je podnesena 27. travnja i objavljena u Službenom listu Europske unije prošli tjedan.

Gazprom nije odmah odgovorio na Reutersov upit da komentira tužbu, a glasnogovornici Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije odbili su je komentirati.

EU je prije 2022. godine uvozio oko 40 posto plina iz Rusije. Prošle godine taj je udio pao na 13 posto.

Američki preprodavači?

Američki investitori naznačili su pak još krajem 2024. da su zainteresirani za kupnju Sjevernog toka. Tako je, prema izvješću Wall Street Journala, američki investitor Stephen Lynch u studenom 2024. od Washingtona zatražio dozvolu za sudjelovanje u eventualnoj dražbi plinovoda u stečajnom postupku.

"Ukratko rečeno, otvara se prilika, kakva nam se ukazuje jednom u gotovo sto godina, za američku i europsku kontrolu nad europskom opskrbom energijom do kraja ere fosilnih goriva", naglasio je tada američki investitor.

U sijedu je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ponovno istaknuo američki interes za europski dio plinovoda.

"Amerikanci trenutačno razgovaraju, odnosno rekli su nam da planiraju razgovarati, o kupnji europskog dijela plinovoda Sjeverni tok 1 i 2, obnovi i preuzimanju kontrole (nad plinovodima)", izjavio je Lavrov na forumu Primakov Readings, prema izvješću ruske novinske agencije TASS.

"Tim cijevima može ići samo naš plin, što znači da bismo (ga) mi dobavljali, a oni bi ga preprodavali", napomenuo je ruski ministar, "ali po znatno višoj cijeni, rekao bih".

Naznake plana o obnovi

U odvojenom slučaju Nord Stream AG, vlasnik Sjevernog toka 1 i 2, tužio je na Visokom sudu u Londonu osiguravatelje Lloyd′s Insurance Company i Arch Insurance, tražeći naknadu štete iz osiguranja u iznosu od 580 milijuna eura.

Postupak je započeo prije dva tjedna u Londonu i očekuje se da će trajati otprilike pet tjedana.

Stručnjaci su za potrebe tog postupka procijenili da bi obnova plinovoda mogla potrajati otprilike tri godine, pod uvjetom da se financiranje osigura na vrijeme te da ne bude značajnijih kašnjenja, izvijestila je ruska medijska kuća RBC, pozivajući se na materijale Visokog suda u Londonu.

Procjena stručnjaka nije sastavni dio konkretnog plana obnove cjevovoda, već je sastavljena za potrebe izračuna eventualne naknade štete iz osiguranja koju u tužbi protiv osiguravatelja traži Nord Stream AG. Izračune sud može upotrijebiti za određivanje iznosa naknade štete iz osiguranja ako presudi da je šteta pokrivena osiguranjem.

Stručnjaci su također naveli da bi nabava sedam kilometara novih cijevi iz Kine koštala 16,7 milijuna eura.