Makroekonomski rizici u Hrvatskoj značajno su se povećali i Europska komisija zbog toga planira uvesti još stroži ekonomski nadzor nad Hrvatskom, ovaj put u obliku procedure koja se naziva procedurom smanjenja prekomjernih makroekonomskih neuravnoteženosti. U sklopu te procedure Komisija bi zahtijevala od hrvatske Vlade da predstavi akcijski plan za izlazak iz krize, rekao je europski povjerenik Pierre Moscovici.

Objavljeno je to u Bruxellesu, na izvanredno sazvanoj konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen paket Komisijinih odluka iz ekonomskog nadzora, među kojima je najviše pozornosti izazvalo popuštanje Francuskoj u obliku produljenja roka za smanjenje francuskog proračunskog deficita. EK popušta Francuskoj tako što predlaže da joj se dopusti još dvije godine, do 2017., za smanjenje deficita ispod 3 posto BDP-a, a jedini "popust" Hrvatskoj koji se može iščitati iz današnje odluke je taj što se ekonomski nadzor ne postrožava odmah, nego u svibnju.

No, odluka o Hrvatskoj govori da makroekonomska neuravnoteženost "zahtijeva odlučnu akciju i poseban monitoring".

Komisija će u svibnju, na temelju nacionalnog programa reformi (NPR) i drugih obveza ispunjenja strukturnih reformi koje budu objavljene do toga dana, donijeti odluku o aktiviranju EIP-a (Excessive Imbalance Procedure, tj. procedura smanjenja prekomjernih neuravnoteženosti) - odlučili su danas europski povjerenici.

U kontekstu prigušenog rasta, odgađanog restrukturiranja poduzeća i žalosnih pokazatelja zaposlenosti, znatno su se povećali rizici vezani uz slabu konkurentnost, goleme vanjske obveze i rastući javni dug, praćeno sa slabim upravljanjem u javnom sektoru - zaključuje Komisija.