Prema posljednjim podacima koje je objavio HNB, u rujnu je zabilježeno pogoršanje kretanja svih triju kompozitnih indeksa: indeks pouzdanja potrošača (IPP), indeks raspoloženja potrošača (IRP) i indeks očekivanja potrošača (IOP). Rezultati mjesečnog anketnog istraživanja u rujnu pokazuju pogoršanje percepcije potrošača glede promjena financijske situacije kućanstva te ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj.

Tako je u rujnu indeks pouzdanja potrošača zabilježio razinu od -34,8 što je na ljestvici vrijednosti indeksa za jedno mjesto niže u usporedbi s prethodnim mjesecom. Također, indeks očekivanja potrošača spustio se sa -22,0 koliko je iznosio u kolovozu na -22,5 u rujnu. Najveće pogoršanje pokazao je indeks raspoloženja potrošača koji se spustio za 1,8 bodova (sa 40,3 u kolovozu na -42,1 u rujnu).

Također, u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, sva tri indeksa pokazuju pad: IPP je niži za 1,4 boda, IOP je niži za 2,1 bodova dok se IRP spustio za 1,2 bodova u odnosu na rujan 2013.

Obzirom da indeks raspoloženja potrošača pokazuje rezultate anketnog ispitivanja na tri razine (ocjenu financijske situacije kućanstva i ocjenu ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci te stav o trenutnoj mogućnosti ulaganja u kupnju trajnih dobara za kućanstvo), njegovo pogoršanje u rujnu na mjesečnoj razini odražava smanjenje potrošačkog raspoloženja koji može biti dijelom uvjetovano i smanjenjem sezonskog zapošljavanja. Ipak, pad potrošačkog raspoloženja na godišnjoj razini odražava pogoršanje koje se ne bi moglo pripisati sezonalnosti već mogućim negativnim učincima koji dolaze s tržišta rada i općeg porasta pesimizma.

S druge strane, IOP (koji odražava očekivanja potrošača za narednih 12 mjeseci po pitanju financijske situacije u kućanstvu te ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj) odražava višu razinu pesimističnih očekivanja koja bi mogla biti posljedica percipiranih negativnih gospodarskih kretanja dok pogoršanje IPP indeksa (koji u sebi sadrži i dodatnu procjenu kretanja broja nezaposlenih u narednih 12 mjeseci te procjenu mogućnosti osobne štednje) vjerojatno odražava nastavak neizvjesnosti na tržištu rada.

Dugotrajna recesija uz slabe izglede oporavka impliciraju nastavak nepovoljnih trendova na tržištu rada pa posljedično ne iznenađuje razmjeno visoka razina pesimizma među potrošačima.