Kako se navodi u zajedničkim istraživanjima Nacionalnog odbora za odnose SAD-a i Kine i analitičke kuće Rhodium Group, pad ulaganja izazvale su promjene politike u obje zemlje.

Kina je obuzdala inozemna ulaganja, dok je u SAD-u porasla zabrinutost oko ulaganja u kontekstu nacionalne sigurnosti.

"Ovo promijenjeno političko okruženje već je izmijenilo obrasce dvosmjernih izravnih stranih ulaganja i nastavit će preoblikovati sastav i razine ulaganja u budućnosti", kažu autori izvješća.

Kineske tvrtke prošle su godine u SAD-u realizirale ulaganja "teška" 29 milijardi dolara, što je za 35 posto manje od rekordnih 46 milijardi dolara ostvarenih u 2016. godini, navodi se u izvješću.

No, podaci za 2017. su "znatno poduprti" poslovima preuzetima i uvelike odrađenima u prethodnoj godini, napominje se u istraživanju. Kada se transakcije objavljene prije 2017. isključe, vrijednost izvršenih poslova pada za 74 posto.

Pad je uslijedio nakon snažnog porasta kineskih inozemnih ulaganja tijekom posljednjeg desetljeća, što je potaknulo zabrinutost kako u Kini, tako i u drugim zemljama, uključujući SAD, Australiju i Njemačku.

Krajem 2016. godine, kineski regulatori poduzeli su mjere za ograničavanje inozemnih ulaganja, djelomično zabrinuti zbog rasta akvizicija financiranih zaduživanjem.

U SAD-u pak političari su izrazili zabrinutost da kineske tvrtke, podržane od vlade, usmjeravaju ulaganja u vojne i tehnologije povezane sa sigurnošću.

Prošle je godine američki odbor za strana ulaganja, koji nadgleda transakcije koje bi mogle predstavljati rizik za nacionalnu sigurnost, blokirao poslove vrijedne gotovo 10 milijardi dolara, procjenjuje se.

I ove godine blokirano je nekoliko pokušaja velikih kineskih ulaganja, uključujući prodaju kompanije za novčane transfere Moneygram kineskom Ant Financialu, Alibabinoj podružnici za digitalno plaćanje.

Američki predsjednik Donald Trump također je zatražio od svog osoblja da identificira nove načine za ograničavanje kineskih ulaganja u SAD, kao dio šireg odgovora na navodnu krađu intelektualnog vlasništva, koji također uključuje planove za uvođenje carina na kineski uvoz.

Američki kongres je također usredotočen na zakonske propise koji bi saveznoj vladi pružili više ovlasti u preispitivanju poslovnih ugovora u kontekstu rizika za nacionalnu sigurnost.

Američke tvrtke, koje su prošle godine uložile oko 14 milijardi dolara u Kinu, također bi mogle postati neodlučnije za poslovanje u Kini, dodaje se u izvješću.