Odljev kapitala iz Kine u kolovozu je bio najveći otkad se mjeri, 141,6 milijardi dolara, što analitičari povezuju s devalvacijom juana i pokazateljima koji ukazuju na usporavanje kineskog gospodarskog rasta.

Za usporedbu, u srpnju je iz Kine povučeno 124,6 milijardi dolara, pokazuju podaci Bloomberga, a pojačan odljev analitičari pripisuju odluci o devalvaciji juana koju je kineska središnja banka donijela 11. kolovoza, kao i statističkim podacima koji upućuju na usporavanje gospodarstva.

"Odljev kapitala privremena je reakcija tržišta", ocjenjuje voditelj istraživanja i statistike Narodne banke Kine Sheng Sunchzhen. Dodaje kako vjeruje da će slabljenje juana biti kratkoročno.

Ranije je kineski premijer Li Keqiang izjavio da će Vlada očuvati tečaj juana na stabilnoj, racionalnoj i uravnoteženoj razini. Kina je lokomotiva rasta, a ne izvor rizika za svjetsko gospodarstvo, poručio je Li Keqiang.

Početkom rujna Peking je donio niz mjera za ublažavanje odljeva kapitala iz zemlje, na valu nestabilnosti financijskih tržišta, pri čemu su cijene kineskih dionica oštro pale. Jedna od njih, koja bi trebala stupiti na snagu 15. listopada, je odluka središnje banke o povećanju obvezne pričuve na terminske ugovore za juan.

The Wall Street Journal smatra da tim potezom velike financijske institucije, kao što su Bank of China i China Citic Bank, žele ojačati unutarnju kontrolu nad velikim valutnim poslovima korporativnih klijenata.

Kineske kompanije trenutno mogu razmjenjivati juan za devize samo za posebne potrebe, među kojima su plaćanje uvoznih roba i financiranje investicija izvan zemlje.

Provedba tih mjera, koje su također dizajnirane kako bi ublažile posljedice devalvacije juana, pod pojačanim je nadzorom financijskih regulatora koji su zajedno s pravosudnim tijelima pooštrile borbu protiv ilegalnih valutnih transakcija prema inozemstvu.