Odgoda reforme strukovnog obrazovanja ili njeno zaustavljanje čini štetu djeci i cijelom društvu i opasno je poigravanje sa sudbinama mladih u Hrvatskoj, istaknuto je u četvrtak na konferenciji za novinare Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

HUP je, kako su naveli, zabrinut trenutnom učinkovitošću hrvatskoga obrazovnog sustava te mogućim zaustavljanjem razvojnih promjena na koje pozivaju sindikati koji djeluju u području obrazovanja.

Poslodavci su, kako je kazala glavna direktorica HUP-a Irena Weber, izrazito zabrinuti razvojem situacije te ukazuju na značaj obrazovanja za gospodarstvo i društvo u cjelini. Napominju kako je reforma u području strukovnog obrazovanja nužna kako bi Hrvatska fokus pomaknula s uvoza strane radne snage na bolje i učinkovitije obrazovanje mladih i njihov ostanak u Hrvatskoj.

Svako pauziranje nastave i prosvjedi koje provode sindikati štete učenicima koji tu nastavu ne mogu nadoknaditi kao i najboljim nastavnicima koji su na ovaj način tretirani kao i oni manje efikasni.

Partikularni interesi koji su povod za traženje odgode reforme strukovnog obrazovanja zapravo su želja za zadržavanjem programa starih 30 godina, sve kako "neki nastavnik ne bi izgubio poneki sat nastave". To je opasno poigravanje sa sudbinama mladih, poručili su iz HUP-a.

"Dugi niz godina poslodavci upozoravaju da učenici strukovnih škola izlaze s nedovoljno strukovnih znanja i vještina, što ne čudi s obzirom da je najveći broj sadašnjih kurikuluma donesen prije gotovo tri desetljeća", rekao je predsjednik HUP-Udruge obrazovanja Mislav Balković.

Kurikulumi diskriminiraju strukovnjake

Postojeći strukovni kurikulumi, kako je naveo, diskriminiraju učenike strukovnih škola koji se upisuju u visoko obrazovanje, budući da je broj sati predmeta koji su obvezni na državnoj maturi znatno manji nego u gimnazijama, a ispiti državne mature su za sve učenike isti.

Kao rezultat takvih kurikuluma lani je čak 48,5 posto strukovnjaka palo državnu maturu, kazao je Balković napominjući kako novi kurikulumi rješavaju taj problem jer osim relevantnih i aktualnih strukovnih tema, izjednačuju sate predmeta koji se polažu kao obvezni na državnoj maturi u strukovnim školama s onim u gimnazijama.

Iznio je i podatak da je gotovo polovica svih studenata u Hrvatskoj završila neku strukovnu srednju školu.

Predsjednik HUP-Udruge metalne industrije Sergio Galošić je kazao kako je reforma školstva nužna želi li se ići u smjeru proizvodnje velike dodane vrijednosti. Najveća prednost modularne nastave, kako je naveo, je u tome da su iste ili slične teme koje su se obrađivale u okviru različitih predmeta i u različitim razdobljima spojene u jedinstvene module. Velik naglasak se pritom stavlja na učenje temeljeno na radu, gdje učenici primjenjuju stečena znanja u realnim ili simuliranim radnim situacijama.

"To je puno bolje za učenika, ali i nastavnika, a u konačnici i za poslodavce jer učenici nakon završetka obrazovanja imaju znanja i vještine koja njima trebaju pa time poslodavci mogu smanjiti resurse koje ulažu kako bi maturante učinili zapošljivim u radu s aktualnim tehnologijama", istaknuo je.

Rast plaća unatoč padu produktivnosti

Iz HUP-a su naveli kako su plaće u javnom sektoru obrazovanja u prošlih pet godina rasle 60 posto više nego u realnom sektoru i još će ove godine rasti iako Hrvatska bilježi pad produktivnosti i visoki porezni teret na rad u odnosu na usporedive zemlje.

Weber ja kazala kako su primjerice plaće u sektoru javnog obrazovanja rasle više nego za usporediva radna mjesta u zdravstvu. Izjednačavanje i podizanje plaća jednako svima, kao što traže sindikati, najgora je moguća poruka za izvrsne učitelje, istaknula je napominjući i kako svako izbjegavanje mjerenja kvalitete rada je zapravo bijeg od odgovornosti.

Navela je i kako nije jasno zašto se sindikati protive uvođenju sustava nagrađivanja najboljih po rezultatima jer nema kvalitete ni u jednom procesu bez mjerenja.

"Realni sektor je kontinuirano podložan ocjenjivanju, nas ocjenjuju naši nadređeni, kupci, dobavljači i naši članovi, pa nema razloga da se i rezultati rada u javnom sektoru obrazovanja ne ocjenjuju", kazala je Weber.

Poslodavci također pitaju i tko će odgovarati za pad kvalitete ishoda obrazovanja hrvatskih učenika vezano uz njihov pad uspjeha na međunarodnim ispitima znanja.

Živimo, kako su naveli, u vrijeme demografskog sloma koji je u zadnjem desetljeću odnio 18,36 posto svih učenika srednjih škola i 7,79 posto svih učenika osnovnih škola te je u samo sedam godina umanjio broj studenata za sedam posto.

"Hrvatski poslodavci u takvim okolnostima traže hitne izmjene nastavnih programa i povećanje učinkovitosti obrazovnog sustava kako bismo umjesto uvoza strane radne snage razvijali vlastite mlade ljude i dali im perspektivu u Hrvatskoj", poručila je Weber.