"Dakle, kroz mjere klasične ekonomije (štednje u javnom sektoru) postići kejnezijanske učinke (djelovati na jačanje ponude i potražnje). Neće biti jednostavno, ali srećom Hrvatska je članica Europske unije te se nadamo da će u ovoj krizi Vlada slijediti primjere najbolje europske prakse u borbi protiv ekonomskih posljedica pandemije", kaže Novotny.

Dosadašnje mjere Vlade ocijenjuje dobrodošlim, no ističe kako niti približno nisu dovoljne za sanaciju šteta koje će, sada je to više nego izvjesno, nastati epidemijom koronavirusa.

Vlada u postojećoj proračunskoj strukturi ne raspolaže s dovoljnim fiskalnim kapacitetom. Nema dovoljno proračunskih pričuva, nema vrijednosnih papira koje može u kratkom roku unovčiti. Intervencije zbog toga ne mogu biti dovoljne kako bi zaustavile naglu eroziju ekonomskih aktivnosti koja prijeti, smatra Novotny.

"Ako će Vlada iskoristi ovaj trenutak za provođenje mjera snižavanja javnih rashoda i provođenje mjera koje bi mogle imati pozitivne strukturne učinke u javnom sektoru i koje bi dugoročno pozitivno djelovale na privatni sektor, posebno na poduzetništvo, tada te najave treba pozdraviti", istaknuo je.

Novotny u komentaru navodi i kako je Hrvatska narodna banka (HNB) intervenirala pravovremeno i snažno na deviznom i kunskom tržištu kako bi zaustavila špekulativan rast tečaja kune u odnosu na euro te kako bi osigurala makroekonomsku stabilnost.

HNB za mjere te snage raspolaže visokim deviznim pričavama (koje su među najvećima u EU u odnosu na veličinu nacionalne ekonomije) i monetarnim kapacitetom, ističe Novotny i dodaje kako je guverner HNB-a potpuno u pravu kada tvrdi da ova situacija ponovo ukazuje na punu opravdanost ulaska u eurozonu, koja za potrebe obrane od vanjskih šokova kao što je ovaj raspolaže s posebnim instrumentima.