Prema tom bi dokumentu sve europske banke trebale nastojati smanjiti bruto izloženost nenaplativim kreditima (NPL) na najviše pet posto kreditnog portfelja.

"Za sve banke pod nadzorom Europskog odbora za sanaciju (SRB) i za sve ostale banke treba utvrditi cilj od pet posto bruto udjela NPL-a odnosno 2,5 posto neto NPL-a", predlaže se u francusko-njemačkom dokumentu.

Europski odbor za sanaciju banaka nadležan je za sve velike zajmodavce u eurozoni, napominje Reuters.

"Nadležna tijela definirat će individualne strategije za smanjenje udjela NPL-a za odgovarajuće banke", predlaže se u francusko-njemačkom dokumentu.

Preporučeni plafon od pet posto bio bi udarac za Italiju i druge zemlje čije banke imaju velike udjele problematičnih kredita.

Tako je prosječna bruto izloženost banaka nenaplativim kreditima u Italiji 11,1 posto. U Grčkoj iznosi čak 44,9 posto a na Cipru 38,9 posto.

Prema podacima Europske agencije za banke (EBA) ažuriranima u prosincu prošle godine, predloženi prag od pet posto premašuju u prosjeku i banke u Hrvatskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Irskoj, Portugalu, Sloveniji, Poljskoj i Rumunjskoj.

Na razini Europske unije prosječan udio NPL-a u bankama iznosi četiri posto. U Njemačkoji i Francuskoj niži je od europskog prosjeka ali je u nekim bankama i znatno viši.

Najviši apsolutni iznos takvih kredita u Europskoj uniji imaju banke u Italiji. Iako je on proteklih mjeseci smanjen, talijanski su regulatori u više navrata upozoravali da valja izbjeći prenaglo smanjivanje takvih kredita kako bi se izbjegli preveliki troškovi za zajmodavce.

Njemačko-francuski plan predviđa pak upravo ubrzanje tog procesa.

"Zemlje-članice/banke koje ne ostvaruju te ciljeve poduzet će konkretne korake, između ostalog i vezano za režim insolventnosti odnosno naplate duga kako bi ih dosegnule u kratkom vremenskom razdoblju", stoji u dokumentu.

"Europska unija trebala bi usvojiti zakone o ubrzanoj vansudskoj naplati jamstava (AECE) koja će nuditi dodatne mogućnosti za poboljšanje naplate tih jamstava", napominje se.