Europska komisija odlučila je danas da neće pojačati makroekonomski nadzor nad Hrvatskom. Prijetnja hrvatskoj Vladi, izrečena krajem veljače, da će se to dogoditi ako nacionalni plan reformi ne bude dovoljno uvjerljiv i odlučan, tako je ostala neispunjena. Uz tu pozitivnu odluku, Komisija je ipak naglasila da "razina ambicioznosti" hrvatskih vlasti "ostaje ispod očekivanja u nizu područja", a danas je dala Hrvatskoj i šest ekonomskih preporuka koje hrvatska Vlada treba ispuniti ove i sljedeće godine.

- Shvatili smo da se radi o ambicioznim i detaljnim programima te stoga nismo predložili otvaranje daljnjih postupaka. Naravno, neke zemlje ipak moraju još uvijek uložiti dodatne napore za uklanjanje makroekonomskih neravnoteža - rekao je europski povjerenik Pierre Moscovici. Jedna od takvih zemalja, koja je i dalje u proceduri smanjivanja prekomjernog deficita te proceduri smanjivanja makroekonomskih neravnoteža, upravo je i Hrvatska.

Prva od šest ekonomskih preporuka Komisije traži od Hrvatske da "osigura trajnu korekciju prekomjernog deficita do 2016." te da, među ostalim, "uvede porez na nekretnine", što je Vlada prije godinu dana sama obećala Bruxellesu da će učiniti, ali je od toga ubrzo odustala, barem u javnim izjavama članova Vlade. Sada se, međutim, porez na nekretnine ponovo pojavljuje u obliku preporuke Europske komisije.

- To je u skladu s općim stajalištem Komisije kojim želimo porezno opterećenje odmaknuti od rada na druge sektore, na nekretnine, potrošnju, ekološke poreze... To je nešto što je u skladu s općom politikom i razmišljanjem Komisije. Očekujemo od hrvatske Vlade da kaže što misli o tome, i to već ovog mjeseca, kad dolazim u posjet Hrvatskoj - rekao je potpredsjednik Komisije Valdis Dobrovskis, odgovarajući na pitanje novinara Večernjeg lista.

Druga preporuka traži od Hrvatske da "obeshrabri rani odlazak u mirovinu tako što će povećati kazne" za radnike koji rano odlaze u mirovinu. Također se traži i rješavanje "fiskalnih rizika u zdravstvenom sustavu".

Treća preporuka traži od Hrvatske da se "plaće usklade s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima". U sklopu toga traži se reforma sustava socijalne sigurnosti.

Četvrta preporuka traži da se smanji "fragmentacija i preklapanje između razina središnje i lokalne vlasti", a u sklopu toga treba uvesti novi model raspodjele ovlasti i racionalizirati sustav državnih agencija. Komisija traži i da se poveća transparentnost i odgovornost u sektoru javnih poduzeća, "posebno u pogledu imenovanja direktora" i njihove kompetentnosti.

Peta preporuka traži od Hrvatske da smanji parafiskalne namete i ukloni prekomjerne prepreke za pružatelje usluga. Također, traži se i povećanje učinkovotisti i kvalitete pravosudnog sustava, posebno trgovačkih sudova.

Šesta preporuka Europske komisije traži "jačanje okvira za predstečajne nagodbe i stečaje" kako bi se provelo restrukturiranje dugova. Također se traži i uvođenje procedure osobnog stečaja.